Punat

Izvor: Wikipedia
Punat

Panorama Punta
Panorama Punta

Osnovni podaci
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001) 1.876
Položaj
Koordinate 45°01′N 14°38′E / 45.01, 14.63
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Punat na karti Hrvatske
Punat
Punat
Punat (Hrvatske)
Punat na karti Primorsko-goranska županija
Punat
Punat
Punat (Primorsko-goranska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 00′ 36" SGŠ, 14° 37′ 48" IGD

Punat je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Krku.

Zemljopis[uredi - уреди]

Mjesto Punat smješteno na istočnoj obali Puntarske drage, duge više od tri i široke gotovo dva kilometra, na uskom terenu uz more, odmah iznad naselja nalazi se najviša planina na Krku, sa najvišom točkom - Obzovom (568 m).

Stanovništvo[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

Nacelnik općine Punat je Mladen Juranić.

Povijest[uredi - уреди]

Tragovi naseljenosti ima od pretpovijesti, preko Ilira, do Grka i Rimljana. Lokalna legenda govori da naziv Punat potječe od latinske riječi Pons, (most), jer da je za rimskih vremena postojao most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Naselje Punat prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1377. godine kao Villa di Ponte. Mjesto je do XIX st. bilo težačko - ribarsko, a od tada počinje razvoj turizma, i brodogradnja.

Prema zapisima, stanovnike su na području Punta naselili knezovi Krčki kako bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi i time zaštitili zaleđe grada Krka.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Pogled na marinu u Puntu s druge obale.

Punat je kroz čitav srednji vijek bio selo, tako da je gospodarstvo činilo poljodjeljstvo.

Vinogradarstvo i maslinarstvo su bile najvažnije djelatnosti kojima se bavila svaka puntarska obitelj. Zbog velikog povećanja broja stanovnika u Puntu, krajem 19. st. i početkom 20. st., Punat postaje najveće naselje na otok Krku, što se odrazilo i na gospodarsko iskorištavanje svih prirodnih resursa. Naime, da bi se mnogobrojne puntarske obitelji othranile ( često su brojile i više od 10 članova ), posjedi Puntara se šire daleko izvan tadašnjih granica općine, gotovo od same Stare Baške i Vrbničkog polja, pa uz sam grad Krk, sve do Šotoventa. Jedni od najvećih vinogradarskih područja koje su obrađivali puntari bili su na Piciku ( predio zapadno od grada krka, uz more, zaštićen od Bure, okrenut prema jugu ), Prnibi ( poluotok između grada Krka i Punta koji je s tri strane omeđen morem jer s juga zatvara Puntarsku dragu ), Runtele ( kraj sjeveroistočno od Punta, na uzvisini ). Najznačajniji maslinici nalazili su se pretežno uz obalu Puntarske drage, krećući od samog Punta, uz susjedno selo Kornić, pa sve do iza grada Krka: Marušina, Valdidoke, Valdižun, Trojna...

Južnije od mjesta je polje Sus koje je svojom veličinom bitnom manje od npr. Vrbničkog polja, ali je bogato zemljom dobre kvalitete. Budući da su masline i vinova loza uspjevali i na nekvalitetnijem tlu, na Susu se uzgajalo pretežno pšenica, kukuruz, krumpir. Danas je polje u potpunosti zapušteno.

Značajnu granu poljoprivrede predstavljali su i ribarstvo i ovčarstvo.

Osim poljoprivredom, Od 19. st. stanovnici se bave brodogradnjom, naročito u drvu. Danas je brodogradilište Punat pretežno remontno brodogradilište. S obzirom da djeluje u okviru Marina Grupe Punat, sve se više u brodogradilištu obnavljaju i popravljaju jahte i megajahte.

Između dva rata Punat je i sjedište parobrodarskog društva.

Danas je u Puntu najznačajnija djelatnost turizam, osobito nautički, jer se u Puntu nalazi najstarija i jedna od najvećih marina na istočnoj obali Jadrana. Tu su i jedan veliki hotel s depandansom te dva manja hotela. U samom mjestu su veliki autokamp i jedan manji, a dva kilometra od Punta, u uvali Konobe se nalazi i naturistički kamp. oism toga, brojne se obitelji bave iznajmljivanjem apartmana i soba.

Od nekada razvijene poljoprivrede, veliku važnost imaju još samo maslinarstvo i ribarstvo. Kada je tijekom Domovinskog rata početkom devedesetih godina 20. st., izostao turizam, Puntari su se opet vratili maslinarstvu kao važnom izvoru prihoda. Obnovljeni su mnogi desetljećima zapušteni maslinici. Tome je pogodovalo i jačanje sveopće svijesti u Hrvatskoj, ali i svijetu, o kvaliteti i zdravstvenom činbeniku maslinovog ulja, tako da se i po prestanku rata, obnavljanje starih, ali i podizanje novih maslinika nastavilo. U to je vrijeme toš, uljara za preradu maslinovog ulja, u Puntu bio jedini toš na otoku, a danas ih ima nekoliko od čega u Puntu dva. Sve snažnijoj obnovi i razvoju maslinarstva pogodovalo je povećanje potražnje, a što je dovelo do rasta cijena maslinovog ulja. Danas je puntarsko maslinovo ulje poznato i izvan granica države kao iznimno kvalitetno. Ono donosi brojne nagrade na državnim i inozemnim natjecanjima za kvalitetu maslinovog ulja. U Puntu je osnovan i "Centar za mediteransku poljoprivredu Primorsko - goranske županije", danas "Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana" te se održavaju brojne "škole" maslinarstva, subvencionirane prodaje sadnica maslina te manifestacije kao što je "Dani maslina", koja povezuje turizam i maslinarstvo i doprinosi promociji i valorizaciji ove grane poljoprivrede.

Za razliku od susjedne općine Vrbnik koja je uspjela obnoviti vinogradarstvo, danas se tom granom poljoprivrede u Puntu bavi vrlo malo stanovnika i to pretežno samo za vlastite potrebe.

Osim navedenih djelatnosti, u Puntu ima puno obrta, uslužnih radnji, a i tvrtka s najviše trgovina po otoku Krku ima sjedište u Puntu.

U 2009. godini, u Puntu se osnovala i tvrtka koja se bavi avioprijevozom, čija tri zrakoplova imaju matičnu luku u "Zračnoj luci Rijeka" kraj Omišlja.

Pogled na Punat.

Poznate osobe[uredi - уреди]

  • Antun Bonifačić (1901.-1986.), hrvatski emigrantski novinar i političar
  • Francisco Orlich Bolmarcich, predsjednik Costa Rica-e 1962-1966.
  • Franjo Ladić Orlić, djed Francisca Orlicha Bolmarcicha, ekonomski emigrant u Costaricu 1873., osnivač Austro-hrvatskog parobrodarskog d.d. s četiri broda koje je održavalo redovite linije po Kvarneru. Pokretač tvornice tjestenine u Puntu ( zajedno s Antonom Žicom). Jedan od osnivača Kupališnog društva u Puntu (1905.). Franjo Orlić izgradio je - "Villu Costarica" u svom rodnom Puntu.


Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Crkvica Sv. Donata iz IX st. na lokaciji Dunat (starohrvatska arhitektura)
  • Temelji crkvice Sv. Petra iz 6. st. na lokaciji Kanajt
  • Rekonstruirana crkvica Sv. Jurja iz XIII. st. na lokaciji Mala Krasa
  • Ruine crkvice Sv. Jeronima na lokaciji iznad uvale Zala u Staroj Baški
  • Iskopine vojnog kompleksa na lokaciji Mir iznad uvale Surbova u Staroj Baški
  • Samostan Košljun, na istoimenom otočiću u Puntarskoj dragi. Osnovan od strane benediktinaca u XI st., od 1447. preuzimaju ga franjevci. Samostanska crkva je početkom XVIII. st. barokizirana.
  • Župna crkva Sv. Trojice iz 1773. godine proširivana je nekoliko puta, a sadašnji oblik je dobila 1934.
  • Palača Kostarika iz početka XX st
Crkvica Sv. Jeronima.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Punat ima Osnovnu školu F.K. Frankopan, s područnim razrednim odjelom Stara Baška.

Kultura[uredi - уреди]

U Puntu djeluje Galerija Toš, tijekom ljeta održavaju se koncerti ozbiljne glazbe na Košljunu u sklopu Krčkih večeri. KUD Punat utemeljen je 1973. godine. Djeluje u tri sekcije: folklorna, tamburaški orkestar i muška klapa Rašketa.

Sport[uredi - уреди]

Svake godine Marina Punat organizira Međunarodnu regatu krstaša, kao i malonogometni turnir, čiji su suorganizatori MNK Punat te općina.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Punat koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj