Kornić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sv. Dunat, Kornić

*

Kornić
Kornić na karti Hrvatske
Kornić
Kornić
Kornić na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad grad Krk
Mikroregija otok Krk
Nadmorska visina 83 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.0549 N
 - z. d. 14.6016 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 325
Pošta 51517
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Croatia 27.jpg
Plaža pokraj lokaliteta Dunat podno Kornića, u Puntarskoj dragi.
Ski-lift nedaleko Kornića i Punta

Kornić je naselje na otoku Krku iznad Puntarske drage, administrativno pripada gradu Krku i jedan od njegovih mjesnih odbora. Mjesni odbor Kornić danas obuhvaća sljedeća mjesta: Kornić, Muraj i Lakmartin.

Smještaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Kornić se nalazi na uzvisini, ponad Puntarske drage od koje je udaljen oko 700 metara. Smjestio se na mjestu gdje se Puntarska draga najviše uvukla u Krk. Međutim, kao i mnoga nekada neobalna naselja, npr. Čižići kraj Dobrinja, i Kornić se posljednjih nekoliko desetljeća proširio zbog izgradnje apartmana i približio moru. Ipak, za razliku od Čižića koji su se potpuno spustili do mora, još uvijek postoji zabrana građenja na predjelu između Kornića i lokaliteta Dunat u Puntarskoj dragi što će spriječiti divlju betonizaciju obale, što odbija turiste..

Kornić je udaljen je oko 7-8 km od centra Krka i samo 3 km od susjednog Punta. Zbog toga je Kornić sa selima Lakmartin i Muraj koncem 19. i u prvom dijelu 20. st. i bio dijelom općine Punat. Novom reorganizacijom lokalne samouprave, podjelom otoka na sedam općina 1992. g., Kornić i okolni zaseoci pripojeni su području Grada Krka.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Kornić se prvi put spominje 1503. godine, u spisima krčke biskupije, u vezi s biskupom Dunatom, koji je dao u najam neke prostorije Kapele sv. Nikole, Martinu Divačiću iz Kornića. Kornić se nadalje spominje i 1519. godine, u papinskom spisu (Lav X.), kojim se neki posjedi na Korniću, između ostalog i Kapela sv. Nikole, potvrđuju kao vlasništvo biskupa Dunata.

Crkva sv. Jakova[uredi - уреди | uredi izvor]

Kornić je naglo narastao u 19. stoljeću pa je stara crkva postala pretijesna. Nova crkva počele se graditi 1864., a završena je 1865. godine. Nalazi se u središtu Kornića na cesti Lakmartin - Dunat - Punat.

Porijeklo naziva Kornić[uredi - уреди | uredi izvor]

Riječ Kornić romanskog je porijekla. Vjerojatno dolazi od latinske riječi cornu,-us = rog, glavica, krilo (vojske) ili kraj. Centar Kornića doista leži na glavici brijega. I riječ kraj ima smisla, jer je Kornić bio kraj krčke vlasti, a od njega je počinjao teritorij Vrbnika.

Prema drugoj teoriji naziv sela dolazi od, također, latinske riječi, cornix, što znači vrana. Vrane se doista i okupljaju na osamljenim glavicama vrhova pa ni ovu teoriju ne treba posve odbaciti.

Moguće je da je naziv potekao i iz izumrlog narječja veclisun ili veljotski jezik koje se govorilo u Krku i okolici, a koje je izumrlo koncem 19. st. Na to upućuje i činjenica što je Korniću nekada pripadalo i obližnje, danas izumrlo, selo Lizer. Njegov naziv je nedvojbeno iz veljotskog jezika. Danas je ostao samo naziv za lokalitet Lizer.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Folklorna skupina Kulturnog društva "Kornić" pleše uz sopile

Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2001. g. u Korniću je živjelo 325 stanovnika.

Prvi službeni podaci iz 1857. g. ukazuju na 271 mještana. Od tada je broj stanovnika postepeno rastao sve do 1921. g. kada je popisano maksimalnih 455 stanovnika. Od tada slijedi postepeni pad broja stanovnika sve do 1981. g. kada je u Korniću živjelo samo 232 kornićara. Otvaranje Aerodroma Rijeka i Krčkog mosta, stvorene su bolje veze otoka s kopnom, a time i preduvjeti za snažniji razvoj turizma. Zbog toga 1980-ih i 1990-ih dolazi do snažnog povećanja broja stanovika i vraćanja života u to malo krčko selo. Ipak, veliki porast nije samo rezultat činjeničnog povećanja stanovništva nego i brojnih vlasnika apartmana koji su upisali u Korniću mjesto prebivanja radi izbjegavanja plaćanja poreza.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako blizu moru, Kornićari nisu bili okrenuti moru tj. ribarstvu kao susjedni Puntari. Tek u novije vrijeme na Dunatu raste broj barka Kornićara.

Tradicionalno su glavne privredne grane u Korniću bile ovčarstvo i maslinarstvo. Tako je i danas. Premda turizam ima sve važniju ulogu, ipak su obnovljeni i prošireni mnogi maslinici, a sade se i novi. Također i ovčarstvo je i dalje jako razvijeno, a sve više jača i proizvodnja ovčjih sireva.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U Korniću djeluje katedra Čakavskog sabora, koja je 2000. godine otvorila čitaonicu "Frankopan", a 2007. godine Zavičajnu etnografsku zbirku te od 1993. godine neprekidno vodi Ljetnu školu glagoljice.

Folklorna skupina utemeljena je 1995. godine kao dio skupine KD "Braće Radić" iz Zagreba. Od 2011. godine djeluju kao samostalna skupina pod nazivom Kulturno društvo "Kornić".[1]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport.[uredi - уреди | uredi izvor]

Na lokalitetu Dunat, je plaža s ugostiteljskim objektom, novoizgrađena lučica za barke lokalnog stanovništva te ski-lift, sportsko-rekreacioni centar na kojem se održavaju i evropska natjecanja u tom sportu.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]