Vrane

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vrane
Cyanocitta-cristata-004.jpg
Cyanocitta cristata
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Passeriformes
Podred: Passeri
Natporodica: Corvoidea
Porodica: Corvidae
Vigors, 1825.
Corvidae.png
Rasprostranjenost vrana.

Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda [1][2] i preko 120 vrsta. Od toga rod gavrana (Corvus) uključuje više od jedne trećine ukupnog broja vrsta ove porodice.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne građe, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su uglavnom crne ili plave; međutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj a mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu spadaju najveće vrapčarke.

Najmanja vrana je Aphelocoma nana, sa težinom od 40 grama i dužinom od 21,5 cm. Najveća je gavran, težak 1400 grama i dug 65 cm.

U ovoj porodici najinteligentnije od svih ptica[3][4] pokazale su da imaju svijest o sebi pomoću testa s ogledalom (svraka) i izrade alata (gavrani), sposobnosti koje su do nedugo pripisivane isključivo ljudima i nekim višim sisavcima.

Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica, voća, sjemenja i strvina. Međutim, mnoge su se vrste odlično priagodile životu u gradovima i ishrani koja uključuje i hljeb, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace.

Razmnožavanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Partnerske veze su kod vrana veoma jake i čak doživotne kod nekih vrsta. Mužjak i ženka grade veliko gnijezdo zajedno na drveću ili drugom pogodnom mjestu. Mužjak također hrani ženku tokom inkubacije. Gnijezdo se sastoji od grančica prekrivenih travom i korom drveta. Ženke nesu između 3 i 10 jaja, obično između 4 i 7. Jaja su obično zelenkaste boje sa smeđim pjegama. Kad se izlegnu, mladi ostanu u gnijezdu 6-10 tjedana, ovisno o vrsti.

Rasprostranjenost[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrane nastanjuju gotovo cijeli svijet. Izuzetak su jedino krajnji jug Južne Amerike i polarnih područja [5]. Većina vrsta živi u tropskim dijelovima Južne i Srednje Amerike, južne Azije i Euroazije, dok u Africi, Australaziji i Sjevernoj Americi živi u svakoj manje od po 10 vrsta. Rod gavrana je s pet vrsta i jednom podvrstom ponovo naselio Australiju u relativno nedavnoj geološkoj povijesti.

Sistematika[uredi - уреди | uredi izvor]

Rodovi s brojem vrsta[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Vrane
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Vrane
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Vrane