Bobica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Plod šimširike je otrovan

Bobica je tip prostog zatvorenog ploda. Pripada sočnim plodovima jer je perikarp u celini sočan, mada je kod nekih vrsta tvrđi ili čak odrvenjen.[1]

Primeri[uredi | uredi kod]

Najtipičniju bobicu imaju šimširika i vinova loza. Kod njih su endokarp i mezokarp sočni, dok je egzokarp u vidu zaštitne kožice. Kod pomorandže i limuna egzokarp je veoma čvrst i sadrži žlezde, dok se endokarp razvija u vidu kesastih proširenja ispunjenih sočnim supstancama. Karpele se u unutrašnjosti ploda dele na veći broj komora, koji kod pomorandže iznosi deset. U svakoj od njih ima po dva semena zametka, od kojih se samo od jednog stvara seme, dok drugi abortira. Kod vrsta iz porodice Cucurbitaceae koru čine srasli egzokarp i cvetna loža, a mesnati deo nastaje od mezokarpa i endokarpa. Kod nara i ribizle sočni deo ploda nastaje iz ćelija integumenata, a kod kaktusa bobica nastaje od funikulusa.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Tatić, B.& Petković, B. 1991. Morfologija biljaka. Naučna knjiga. Beograd.