More

Izvor: Wikipedia
Zalazak sunca na moru.

More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i hemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri okeana: Tihi, Atlantski i Indijski okean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.

Popis mora[uredi - уреди | uredi izvor]

Tihi okean[uredi - уреди | uredi izvor]

Atlantski okean[uredi - уреди | uredi izvor]

Središnja obala u Čileu

Indijski okean[uredi - уреди | uredi izvor]

Zatvorena mora[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekstraterestrička mora[uredi - уреди | uredi izvor]

Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Evropa.

Tečni ugljikovodici su vjerovatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Podela tekućih područja bolje će se razumijeti nakon povratka sonde Casini.

Nauka[uredi - уреди | uredi izvor]

Termin "more" se takođe koristi u kvantnoj fizici. Diracovo more je tumačenje stanja negativne energije koje vakuum sadrži.

Više informacija[uredi - уреди | uredi izvor]