More

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Talas na moru.

More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i hemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri okeana: Tihi, Atlantski i Indijski okean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.

Popis mora[uredi - уреди | uredi kôd]

Tihi okean[uredi - уреди | uredi kôd]

Atlantski okean[uredi - уреди | uredi kôd]

Središnja obala u Čileu

Indijski okean[uredi - уреди | uredi kôd]

Zatvorena mora[uredi - уреди | uredi kôd]

Ekstraterestrička mora[uredi - уреди | uredi kôd]

Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Evropa.

Tečni ugljikovodici su vjerovatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Podela tekućih područja bolje će se razumijeti nakon povratka sonde Casini.

Nauka[uredi - уреди | uredi kôd]

Termin "more" se takođe koristi u kvantnoj fizici. Diracovo more je tumačenje stanja negativne energije koje vakuum sadrži.

Više informacija[uredi - уреди | uredi kôd]