Arktički ocean

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Arktički ocean

Arktički ocean, Arktički okean ili Sjeverno ledeno more je najmanji i najplići od svih pet svjetskih oceana. Neki oceanografi ga nazivaju jednim od sredozemnih mora Atlantskog oceana.

Pokriva 14,090.000 km² i gotovo sa svih strana je okružen kopnom - Eurazijom, Sjevernom Amerikom, Grenlandom i velikim brojem otoka. Uključuje Baffinov zaljev, Barentsovo more, Beaufortovo more, Chukchi more, Istočno sibirsko more, Grenlandsko more, Hudsonov zaljev, Hudsonov prolaz, Kara more, Laptevo more, Bijelo more i druga mora. S Tihim oceanom je povezan preko Beringovog prolaza, a s Atlantikom preko Grenlandskog mora.

Države koje ga okružuju

Na Arktik izlaze najsjeverniji dijelovi država ili njihovi dijelovi : Aljaska (SAD), Kanada, Grenland (Danska), Island, Norveška i Rusija.

Otoci

Osim toga, uz njegov rub nalaze se i sljedeći otoci ili grupe otoka: Otok Banks, Otoci kraljice Elizabete, Otok Ellesmere, Grenland, Island, Svalbard, Kolgujev, Zemlja Franje Josipa, Novaja Zemlja, Severnaja Zemlja, Novosibirski otoci i Wrangelov otok.

Sjeverni pol[uredi | uredi kod]

Unutar Arktičkog oceana odnosno na njegovim otocima leže 4 pola sjeverne polutke (Sjeverni pol).

Morsko dno[uredi | uredi kod]

U Arktičkom oceanu odnosno na njegovom dnu nalaze se pragovi, duboki bazeni i jedna morska udubina .

U pragove spadaju Flečerov greben, Gakelski greben, Lomonosovljev-(Harisov)-prag, Istočnosibirski prag i Čukčenski prag. U Arktiku postoje tri duboka bazena: Euroazijski (u kojem je i udubina s najvećom dubinom Antarktika od 5.449 m) bazen, Kanadski bazen (s dubinom do 4.994 m) i Centralnoarktički bazen (s dubinom do 3.290 m).

Pritoci[uredi | uredi kod]

Najvažniji azijski pritoci su Ob, Jenisej, Lena i Kolima a u Sjevernoj Americi to je Mackenzie.