Rijeka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ušće Drine u Savu
Karta komparativnih dužina svetskih reka

rijeka (ijek.) ili reka (ek.), veći tok slatke vode koji teče koritom na površini Zemlje i ulijeva se u drugu rijeku, jezero ili more. Od izvora do ušća rijeke primaju vodu od pritoka i svojim tokom stvaraju riječno korito.

Rijeke izviru u planinama i brdima bogatim vodom te prilikom toka mijenjaju neke svoje osobine.

Riječni tok se dijeli na tri dijela:

  • izvor
  • srednji tok
  • ušće

Pri izvoru riječni tok je brz i voda je jako čista i brza, spuštanjem sa uzvisina tok postaje sve mirniji i dublji. Dno je šljunkovito ili pjeskovito. Također se mijenja i biljni i životinjski svijet. Ribe gornjeg toka su drugačije građene od riba srednjeg.One imaju jače mišiće kako bi mogle izdržati jačinu protoka vode i još dosta različitosti. Među njih ubrajamo peš, pastrmka, lipljan, mladica. Temperatura vode je između 10 °C i 12 °C.

U srednjem dijelu toka rijeke voda postaje sporija, zagađenija i mutnija .U vodi je manje kisika. Dno je najčešće muljevito ili pjeskovito. Ribe srednjeg toka su mrena, šaran, som, štuka, grgeč.

Ušće ili donji tok rijeke obiluje velikom količinom vode koja ima slane i slatke primjese Sve to zavisi da li se rijeka ulijeva u more ili u drugu rijeku. Ako je u pitanju more specifične ribe za ovu oblast su jegulja, moruna, cipol, kečiga i mnoge druge.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]