Izvor

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Izvor
Izvor rijeke Gacke - Majerovo vrilo
Izvor rijeke Gacke - Majerovo vrilo

Izvor je mjesto od kud počinje neki vodotok, rijeka ili potok, ili nastaje jezero, bara ili močvara. Izvor u hidrologiji, je otvor na površini zemlje iz kojeg izlazi voda iz podzemlja. Izvor je dakle prijelomna točka iz koje podzemne vode izlaze na površinu. [1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Voda u izvorima i bunarima uglavnom potječe od kiša koje natope tlo i procjede se u temelje stijena. Propusne stijene pune pora kroz koje voda može teći, poput vapnenca i pješčenjaka, koje mogu akomulirati i propuštati vodu zovu se vodonosnici. Ponekad voda u vodonosniku postane zarobljena između dva sloja nepropusnih stijena, poput gline ili škriljevca. Tako da je voda u donjem dijelu vodonosnika stlačena. Ako je tlak dovoljno visok i probije se rupa do tog sloja, voda će izaći na površinu bez pumpanja. Takav izvor zove se arteški bunar.

Vodonosnici koji primaju i propuštaju najveće količine podzemnih voda su geološki nekonsolidirani materijali poput pijeska i šljunka. Većina izvora kod kojih je prosječni istjek prelazi tri kubika u sekundi potječu iz vapnenačkih i bazaltnih vodonosnika. [1]

Izvor se može klasificirati i po temperaturi vode.Termalni ili vrući izvori imaju temperaturu vode znatno veću od srednje temperature zraka u okolici. Termalni izvori se javljuju u vulkanskim regijama te u područjima gdje su slojevi stijena nastali u geološki novije vrijeme. U tim krajevima česti su i gejziri - spektakularni oblici vrućih izvora, kod kojih voda sa plinovima i parom visoko štrca u zrak. Izvori koji sadrže značajne količine otopljenih tvari zovu se mineralni izvori. Većina termalnih izvora bogata je otopljenim mineralima, a brojni izvori mineralne vode su vrući. [1]

Kvalitet vode koja izvire ovisi o vrsti vodonosnika i slojeva stijena kroz koju voda prolazi, uz brojne druge faktore; temperaturu, količinu voda. Pijesak i šljunak su vodonosnici koji daju dobar kvalitet voda, osobito u vlažnim regijama. [1]

Kad se vodotok napaja iz više izvora, obično se najviši smatra izvorom, a ostali pritocima.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Spring" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/561291/spring. pristupljeno 10. 10. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


[