Izvor

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostala značenja, v. Izvor (razvrstavanje).
Izvor
Izvor rijeke Gacke (Majerovo vrilo)
Izvor rijeke Gacke (Majerovo vrilo)

Izvor je mjesto od kud počinje neki vodotok, rijeka ili potok, ili nastaje jezero, bara ili močvara. Izvor u hidrologiji, je otvor na površini zemlje iz kojeg izlazi voda iz podzemlja. Izvor je dakle prijelomna točka iz koje podzemne vode izlaze na površinu.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Voda u izvorima i bunarima uglavnom potječe od kiša koje natope tlo i procjede se u temelje stijena. Propusne stijene pune pora kroz koje voda može teći, poput vapnenca i pješčenjaka, koje mogu akomulirati i propuštati vodu zovu se vodonosnici. Ponekad voda u vodonosniku postane zarobljena između dva sloja nepropusnih stijena, poput gline ili škriljevca. Tako da je voda u donjem dijelu vodonosnika stlačena. Ako je tlak dovoljno visok i probije se rupa do tog sloja, voda će izaći na površinu bez pumpanja. Takav izvor zove se arteški bunar.

Vodonosnici koji primaju i propuštaju najveće količine podzemnih voda su geološki nekonsolidirani materijali poput pijeska i šljunka. Većina izvora kod kojih je prosječni istjek prelazi tri kubika u sekundi potječu iz vapnenačkih i bazaltnih vodonosnika.[1]

Izvor se može klasificirati i po temperaturi vode.Termalni ili vrući izvori imaju temperaturu vode znatno veću od srednje temperature zraka u okolici. Termalni izvori se javljuju u vulkanskim regijama te u područjima gdje su slojevi stijena nastali u geološki novije vrijeme. U tim krajevima česti su i gejziri, spektakularni oblici vrućih izvora, kod kojih voda sa plinovima i parom visoko štrca u zrak. Izvori koji sadrže značajne količine otopljenih tvari zovu se mineralni izvori. Većina termalnih izvora bogata je otopljenim mineralima, a brojni izvori mineralne vode su vrući.[1]

Kvalitet vode koja izvire ovisi o vrsti vodonosnika i slojeva stijena kroz koju voda prolazi, uz brojne druge faktore; temperaturu, količinu voda. Pijesak i šljunak su vodonosnici koji daju dobar kvalitet voda, osobito u vlažnim regijama.[1]

Kad se vodotok napaja iz više izvora, obično se najviši smatra izvorom, a ostali pritocima.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Spring" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/561291/spring. pristupljeno 10. 10. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]