Drina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostala značenja, v. Drina (razvrstavanje).
Drina
Lokacija
Države BiH, Srbija
Gradovi ???
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
???
470 m
Ušće
  – aps. visina
Sava, kod
Sremske Rače
75 m
Dužina oko 340 km
Pritoke ...
Hidrologija
Protok
  – srednji

125 m³/s
Sliv
  – površina

19.570 km²
Ulijeva se u Savu
Transport
Plovnost ???

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu grnicu između BiH i Srbije.

Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem podrinju od Perućca do Sremske Rače u dužini od 180kilometara, Drina većim djelom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Sremska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.

Tok rijeke[uredi - уреди | uredi izvor]

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH takođe je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i večih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni i Hercegovini, a Mali Zvornik Srbiji.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.


Hidroelektrane[uredi - уреди | uredi izvor]

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik

HE "Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26.11.1989 kada je proradio prvi agregat. Instalisana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m³

HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na reci Drini. Reka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22.11.1966. Instalisana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m³. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.

HE "Zvornik" puštena je u rad 26.07.1955. godine. Instalisana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m³. HE "Zvornik" godišnje u proseku proizvodi oko 500 GWh.

Mostovi[uredi - уреди | uredi izvor]

U mestu Brod na Drini postoji most betonske konstrukcije koji vodi ka graničnom prelazu sa Crnom Gorom "Šćepan Polje",... Na svom toku Drina je na dosta mesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je, u romanu "Na Drini ćuprija", opisao naš nobelovac Ivo Andrić. Nizvodno između Bajine Bašte i Skelama postoji drumski most metalne konstrukcije. Noviji mostovi na Drini su:

  • "Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992.godine, zahvaljujući ulaganjima Slobodana Pavlovića, srpskog biznismena iz Čikaga, rodom iz sela Popovi, kod Bijeljine. Most spaja Semberiju i Mačvu.
  • most u centru Foče (izgrađen 2002. jer je postojeći most bio srušen u NATO bombardovanju 1995.)

Stari most-(od otvaranja 1929-1945 "Most Kralja Aleksandra", od 1945-1992 "Most Filipa Kljajića Fiće") nekada drumski, ali zbog lošeg održavanja i stanja konstrukcije,sada samo pešački most koji spaja Zvornik i Mali Zvornik i Novi most kod naselja Karakaj koji sluzi za saobraćaj vozila i koji takodje spaja Zvornik i Mali Zvornik. Sedam kilometara nizvodno od Zvornika nalazi se železnički most na pruzi Tuzla Zvornik Loznica. Naspram Loznice i mesta Šepak u BiH nalazi se od 1976. most namenjen drumskom saobraćaju. Uzvodno kod Bratunca postoji drumski most metalne konstrukcije a uzvodno izmedju Ljubovije i grada Bratunca 2017. izgrađen je novi most Sredstvima Republike Srbije, ali zbog administrativno-tehničkih problema te potrebne izgradnje graničnog prelaza i pristupnih saobraćajnica u Bosni i Hercegovini , isti još nije pušten u saobraćaj.

Drina u literaturi[uredi - уреди | uredi izvor]

Nobelovac Ivo Andrić koji je jedan deo svog detinjstva proveo u Višegradu često je koristio reku Drinu kao pozadinu svojih romana.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Reka Drina bila je granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva
  • Duž Drine, granice Austro-Ugarske i Srbije, 1914-15 vođene su velike ratne operacije
  • 27.3.1896. godine Drina je dostigla vodostaj 14 m veći od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu
  • Krajem 19. veka rekom su krstarili austro-ugarski parobrodi i dolazili do Zvornika
  • Njen vijugavi tok u narodnom predanju zabeležen je rečima "ko će krivu da ispravi Drinu". Narodna izreka je vezana za beskoristan posao.
  • Poznati glumac Robert De Niro je svojoj kćerci Dreni dao ime po rijeci Drini.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]