Nacionalni park Drina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nacionalni park Drina
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Nacionalni park Drina 22.jpg
Lokacija  Bosna i Hercegovina
Najbliži grad Srebrenica
Koordinate 44°0′1″N 19°21′0″E / 44.00028°N 19.35000°E / 44.00028; 19.35000
Površina 63,15 km² (24 mi² )
Osnivanje 2017.[1]
Upravitelj Javna ustanova "Nacionalni park Drina" Srebrenica

Nacionalni park Drina četvrti je u nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Odluku o osnivanju donijela je Narodna Skupština Republike Srpske na zasjedanju u junu 2017. god, čime je ovaj park, poslije Sutjeske i Kozare, postao treći nacionalni park u Republici Srpskoj.[1] Poslovi upravljanja, korištenja, zaštite i razvoja pripadaju Javnoj ustanovi Nacionalni park "Drina" Srebrenica sa sjedištem u naselju Skelani.[2].

O parku[uredi - уреди | uredi kôd]

Prostire se na površini 6.315 ha.[3] Smješten je s druge strane Drine u odnosu na Nacionalni park Tara u Srbiji. Osnovne karakteristike Nacionalnog parka Drina vežu se za bioraznolikost i geomorfološke specifičnosti.

Flora i fauna[uredi - уреди | uredi kôd]

Karakteristična biljna vrsta za NP Drina je Pančićeva omorika (Picea omorika), endemična i tercijarno reliktna vrsta. Danas je rasprostranjena samo oko srednjeg toka Drine, na teritorijama općina: Rogatica, Srebrenica, Foča, Čajniče i Višegrad, a u Srbiji na planini Tari. Endemične vrste su i derventanskog različka (Centaurea incompta subsp. derventana), koji s Edraianthusom jugoslavicusom, Malijevim likovcem (Daphne malyana) i uskolisnom šašikom (Sesleria tenuifolia) gradi zajednice endemičnog karaktera. Posebno značajne životinjske vrste jesu mrki medvjed (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra) i suri orao (Aquila chrysaetos).

Geomorfološke specifičnosti vežu se za klisurasto-kanjonsku dolinu Drine i njenih pritoka. Ta dolina najizraženija je na ušću Crnog potoka, gdje maksimalna dubina kanjona iznosi 976 m. Crni potok izvire na više od 1.100 metara n. v. i nakon samo 6 km toka do ušća savlađuje pad od više od 800 m.

Perućac je vještačko jezero nastalo pregrađivanjem toka Drine, za potrebe hidroelektrane "Bajina Bašta" kod mjesta Perućac, općina Bajina Bašta, Srbija.[4].

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Nacionalni park u historijskom pogledu pripada geografskom području pod imenom Osat, koji je tokom svog postojanja predstavljao i administrativnu cjelinu manjeg ili većeg ranga.[5]

Na području NPD nalazi se Arheološko nalazište Skelani sa nekoliko lokaliteta u naselju Skelani. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[6] Nacionalni spomenik se sastoji od: rimskog naselja, dvije starokršćanske bazilike, grobova unutar bazilike, te pokretnih nalaza smještenih u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Arheološkom muzeju „Rimski municipium“ u Skelanima.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]