Goražde

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Goražde
Gorazde Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Bosansko-podrinjski
Sjedište Goražde
Načelnik Muhamed Ramović
Površina 252 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

36.496 (1999.)
144.8/km²

Goražde je glavni grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.[1] Glavna naselja općine su Goražde, Bačci i Vitkovići. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu 16.273. Na području općine Goražde danas živi oko 22.000 stanovnika.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma kao i druga prirodna bogatstva pružala su dobru mogućnost da se u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg grada nasele ljudi. Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda.

Srednji vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Goražde leži na lijevoj strani rijeke Drine na čuvenom Bosanskom (drinskom) putu koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću Balkana. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ (Milica Grković), od riječi 'gorjeti' (Đoko Mazalić) ili gorovitih predjela u okolini.

Prvi podatak o Goraždu kao naselju potiče iz marta 1376. (in Gorasde). Tadašnji registriran prijevoz robe od Dubrovnika do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda Kosače ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme Stjepana Vukčića 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis).

Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i Zlatarići koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja 1409. Goraždanin Pavao Branković vratio se s puta iz Lombardije u Italiji što pokazuje širinu privrednih veza goraždanskih trgovaca. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u Sopotnici kraj Goražda 1454. izgrađena je crkva sv. Đurđa. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – stećci.

Novi vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-1523. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova Sijerčića. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "Husein-ef. Đozo" (ranije O.Š. "Nikola Tesla").

Savremeno doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi svjetski rat[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovina, pa i Goražde dočekali su pod Austro-Ugarskom okupacijom. U tom ratu stanovništvo Goražda, uglavnom bošnjačko, masovno je stradalo od srpske i crnogorske vojske. Bio je to osmi genocid nad Bošnjacima.

Drugi svjetski rat[uredi - уреди | uredi izvor]

U toku Drugog svjetskog rata Goražde preživljava teške dane. Sam grad više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske (NDH). Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. U tom sukobu najviše strada bošnjačko stanovništvo. Za vrijeme tog, devetog po redu, genocida nad Bošnjacima, četnici su klali Bošnjake na goraždanskom mostu i bacali ih u Drinu.

Rat 1992–1995.[uredi - уреди | uredi izvor]

"Put spasa" do Grepka

U ovom ratu Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka, a onda je i taj put bio presječen. Mada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. I ovdje su izvršeni i neki zločini protiv nedužnog bošnjačkog i srpskog stanovništva u gradu.

Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su pobjedničkim ulaskom u grad preko jakih srpskih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Osigurano je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije, podignut je moral.

Nakon uspostave kontrole nad 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija za teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio osiguran.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.

Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Baćci, Bašabulići, Biserna, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Borovići, Bosanje, Brzača, Bučje, Bujaci, Bukvice, Butkovići, Ćatovići, Dragolji, Dragovići, Dučići, Džuha, Đakovići, Faočići Donji, Gaj, Glamoč, Gočela, Gojčevići, Gornja Brda, Gornja Bukvica, Gornji Bogovići, Gornji Pargani, Gradac, Gunjačići, Hajradinovići, Hladila, Hoda polje, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kalac, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kazagići, Kolijevke, Kolovarice, Kopači, Kosače, Kostenik, Krašići, Kriva Draga, Krsnica, Lastavice, Lozje (Kokino selo), Lug, Ljeskovik, Ljubljevići, Mašići, Milanovići, Morevac, Mrđelići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Osječani, Pargani, Podhomara, Podhranjen, Podkozara Gornja, Podmeljine, Podmjera, Potkozara, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Rasadnik, Rašković potok, Ratkovići, Ropovići, Rosulje, Ruganje, Rusanj, Samari, Seoca, Sinica, Smoljska Luka, Smreke, Surovi, Šehovići, Šemihova, Šovšići, Štita, Trebeševo, Urkune (Urkuni), Ustiprača, Vlahovići, Vran potok, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zorovići, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Zupčići, Žigovi, Žilići, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina Ustiprača (Novo Goražde).

Politika[uredi - уреди | uredi izvor]

Sastav općine[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Goražde je podjeljena na 20 mjesnih zajednica:[2]

1. Goražde I 11. Osječani
2. Goražde II 12. Sadba
3. Goražde III 13. Vranići
4. Goražde IV 14. Posestra
5. Hubjeri 15. Osanica
6. Zupčići 16. Rešetnica
7. Vitkovići 17. Ilovača
8. Mravinjac 18. Faočići
9. Bogušići 19. Kraboriš
10. Berič 20. Orahovice

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Splavarenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Ovo je doživljaj čija se posebnost ne može riječima opisati, već se jednostavno mora doživjeti, a žubor Drine i njeni talasi dok polahko plovite, zasigurno će odmoriti svakog čovjeka.

Splavarenje Drinom je, u suštini tajnstveno, budi neizvjesnost, izaziva radoznalost i želju za ponovnim vraćanjem ovoj zelenookoj ljepotici. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta.

Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila.

Ribolov[uredi - уреди | uredi izvor]

Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima.

Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, te brige o zaštiti ovih vrsta, proizvelo je potrebu za formiranjem sportskih ribolovnih društava koja egzistiraju na ovom prostoru.

Lov[uredi - уреди | uredi izvor]

Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova.

Bogatstvo različitosti lovne divljači i tradicije u lovstvu na BPK u funkciji očuvanja zaštite lovne divljači egzistiraju četiri lovačka društva osposobljena za sportsko-profesionalnim odnosom prema lovstvu i lovnom turizmu.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Manifestacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Internacionalni Festival prijateljstva[uredi - уреди | uredi izvor]

Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava".

Ovaj festival, koji traje od 01. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte.

"Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala.

Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"[uredi - уреди | uredi izvor]

U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike.

Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom[uredi - уреди | uredi izvor]

U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu.

Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine, a obimnim programom predviđeni su brojni sadržaji.

Dani jabuke[uredi - уреди | uredi izvor]

Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu. Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina.

Nacionalni spomenici kulture[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika sa područja Goražda nalaze se slijedeći spomenici:

Književnost[uredi - уреди | uredi izvor]

Knjige o Goraždu[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH)
  • "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E)
  • "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika)
  • "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić)
  • "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia)
  • "Safe Area Goražde" (Napisao: Joe Sacco, Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics)
  • "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown)

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Goražde spada u red gradova u kojima su neki sportovi veoma cijenjeni i razvijeni. Važno je istaći da su veliki uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu.

Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaċini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima.

Rukomet[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“.

Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu.

Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine.

Nogomet[uredi - уреди | uredi izvor]

Kao i u drugim našim mjestima, fudbal u Goraždu ima najvise pristalica, to je jedan od naj starijih sportova u Goraždu. Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića"iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata.

Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957. godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitković

Karate[uredi - уреди | uredi izvor]

Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998. god. kao odgovor pojedinim elementima koji ne razumiju suštinu ove plemenite borilačke vještine i sporta. Ovaj klub u početku nije imao pravi tretman, kao ni podrsku, međutim pojedinci iz uprave kao i ucenici iz ratne generacije su uspjeli prevazići postojeće probleme i stvoriti respektabilan klub.

Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja, kako u državi tako i van nje. Ovaj broj je mogao biti i veći da su imali mogućnosti posjećivati veći broj takmičenja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu.

Karate klub "HOLIDAY" je registrovan u Karate Savezu BiH i postoji dobra saradnja sa karate klubovima u državi kao i širom Evrope i Amerike. Osnovni izvor finansiranja kluba je članarina, pomoć od Vlade BPK kao i sponzora i simpatizera kluba. Planirano je uvesti stalne preplatne klubske karte koje će biti dodatni izvor finansiranja.

Ribolov[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su:

  • Sportsko ribolovno društvo "Goražde"
  • Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina"
  • Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača

Istaknute ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi partneri[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ludwig Thallóczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München und Leipzig 1914, 361, 398.
  • Mihailo Dinić, Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SKA 182, Beograd 1940, 151-297.
  • Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 76-77, 134.
  • Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 90-91, 102-103.
  • Rasim Živojević, Goražde u prošlosti i danas, Sarajevo 1964.
  • Bogumil Hrabak, Goražde u XIV-XVI veku, JIČ XXX/2, Beograd 1997, 17-40.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]