Orašje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostala značenja, v. Orašje (razvrstavanje).
Orašje
Coat of Arms of Orasje.svg
Orasje Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Posavski
Sjedište Orašje
Načelnik Stanko Vincetić
Površina km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

28.367 (1991.)
/km²

Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.

Most Županja-Orašje preko Save spaja BiH sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je srušen 1991. godine na početku rata u SFRJ. U međuvremenu, dok nije postavljen privremeni pontonski most, riječna skela je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.

U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli. Uz pomoć inozemnih donacija most je potpuno obnovljen 1998. god.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi kôd]

Grad broji oko 4500 stanovnika od čega je u samom gradu omjer Hrvata i muslimana 45:55%.Naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravničarskog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja. Grad s okolicom su još u 13. stoljeću naselili Hrvati a najstariji zapis je iz sela Tolisa Terra Tolys iz 1244.god. Prva pučka škola u BiH je također utemeljena u Tolisi. Nakon turske okupacije i pred slom otomanskog carstva na područje općine 1860.god. dolaze prognani muslimani iz Srbije te se uz pomoć francuskog inžinjera dobivaju konture grada kakve su danas i karakterističan kockasti raspored ulica. U samom gradu prije rata obitavalo je oko 15% srpskog življa koje je početkom rata napustilo grad a danas ih je u Orašju svega stotinjak. Orašje je poznato po glumcu Ivi Gregureviću a povijesno i po fra Martinu Nediću.

Grad se neslužbeno dijeli na centar (središte grada),Novo naselje, Lamele i zone Jug 1,2 i 3.

Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini na kojem je najveći uvoz roba.

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.201 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 21.234 (75,29%)
Srbi 4.219 (14,96%)
Muslimani 1.900 (6,73%)
Jugoslaveni 606 (2,14%)
ostali 242 (0,88%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 25.740
Hrvati 19.354 (75,19%)
Srbi 4.266 (16,57%)
Muslimani 1.867 (7,25%)
Jugoslaveni 131 (0,50%)
ostali 122 (0,49%)

Naseljena mjesta su:

Bok, Bukova Greda, Čović Polje, Donja Mahala, Donji Žabar, Dusine, Hrastik, Jenjić, Kopanice, Kostrč, Lepnica, Lončari, Matići, Orašje, Oštra Luka, Tolisa, Ugljara, Vidovice i Vinković.


Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika. Po današnjim procjenama, Hrvati čine 88% broja stanovnika općine, a Bošnjaci 12%. U samom gradu, gdje 99% Bošnjaka živi, omjer je 55% Bošnjaka, 45% Hrvata jer je nakon rata veliki broj Hrvata iz porušenih sela doselio u Orašje pa se i grad povećao a brojnost stanovništva prelazi 4.500.

Uprava[uredi - уреди | uredi kôd]

Povijest[uredi - уреди | uredi kôd]

Orašje je nastalo u periodu četvrtog genocida nad muslimanima koji se događa između 1830. i 1867. godine, kao posljedica Hattiserifa iz 1830. i njegova aneksa iz 1833. godine, kojima je Srbija stekla status vazalne autonomne kneževine unutar Osmanskog carstva, ali i mogućnost da protjera muslimane iz Užica, Šapca, Sokola i Beograda, što je i učinjeno od 1862. do 1867. godine. Sve prognane muslimane Porta naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornju i Donju Aziziju, odnosno Bosanski Šamac i Orašje.

Orašje je jedna od nekoliko enklava Bosanske Posavine koje su za vrijeme rata u BiH ostale pod hrvatskim nadzorom. Završetkom rata je pripala Federaciji BiH, iako je dio predratne općine pripao Republici Srpskoj i čini novu općinu Donji Žabar.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima , u prvom redu PADCO-m , između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "Sve na jednom mjestu".

Poznatije tvrtke :

  • Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost)
  • Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
  • Posavina Koka d.o.o. Orašje (poduzeće za velikoprodaju jaja)
  • Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)
  • Notturno d.o.o. Orašje (trgovina i glavni distributer BiH za Tuborg i Calsberg piva)
  • Dinoza d.o.o.Orašje (prerađivanje i obrada kože)
  • Rox d.o.o.Orašje (trgovina)
  • Maroš d.o.o. Ugljara (građevinska tvrtka)
  • Baotić d.o.o. Kostrč (završni radovi u građevinarstvu)

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Franjevački samostan u Tolisi i prvi zapis iz 1244.god. Terra Tolys.U 13.stoljeću Hrvati naseljavaju ovo područje.
  • Azizija je naziv za orašku džamiju u središtu grada. Poznata je po tome što se jedna od rijetkih džamija koja sadrži bocu s dlakom poslanika Muhammeda. Jednom godišnje, nakon klanjanja posebnog namaza tijekom Ramazana, boca se vadi i odmotavaju se mnogobrojne maramice koje ju čuvaju i štite da bi se istom dotaklo čelo i brada prisutnih džematlija, koji stvore krug oko nje.
  • U parku se nalazi spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata mada u Orašju nikada nije bilo partizanskih borbi, u svim hrvatskim selima iz okolice podignuti su spomenici žrtvama domovinskog rata i iz vremena komunističkog terora,novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992-1995. godine. te novi spomenik podignut 2008.g. poginulim muslimanskim borcima u okviru HVO-a kao i civilnim žrtvama rata.
  • U 14. ulici se nalazi oraška katolička crkva Blaženog Alojzija Stepinca.

Nacionalni spomenik[uredi - уреди | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
  • Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~1100 učenika, ~35 nastavnika
  • Vrtić "Pčelica"
  • Faks na kojem je žena odustala

Kultura[uredi - уреди | uredi kôd]

Dani općine Orašje se održavaju krajem listopada svake godine. Godine 2005. godine, od 19. do 24. listopada, u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.

U Orašju se održava godišnja međunarodna motorijada "Internacionalni susret motorista" u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja.To je prva, od mnogobrojnih motorijada koje se organiziraju na području bivše Jugoslavije.Počinje uvijek prvi vikend oko 1. svibnja i traje tri dana, gdje je organiziran sportsko-takmičarski program, a tako i defilei motora gdje u defileu zna biti i do 1000 motora koji organizirano prolazi područjem općine Orašje. U to vrijeme Orašje posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja bivše Jugoslavije, a tako i iz Austrije,Njemačke, Italije,Švicarske.

Dani hrvatskog filma je kulturna manifestacija, koja traje 10 dana u Orašju i kao što ime kaže u Orašju se premijerno prikazuju hrvatski filmovi proizvedeni u toj tekućoj godini, prije festivala u Puli, tako da je Orašje u te dane kao mini Hollywood, pošto veliki broj hrvatskih glumaca dođu u Orašje a glavni među njima je i Ivo Gregurević koji je rođen u Donjoj Mahali i koji izrazito voli ovo podneblje.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi kôd]

  • U gradu su Županijska bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" s ukupno oko 150 zaposlenih.
  • Grad i općina nemaju vlastitu televizijsku stanicu ali u sklopu JS RTV BiH radi TV studio Orašje. "Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine.
  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • U gradu se također nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške ćevabdžinice, koje svakodnevno posjećuju kako građani općine Orašje tako i veliki broj građana Republike Hrvatske,tako da se ćevabdžinice smatraju i kulinarskim turizmom grada Orašja.

Sport[uredi - уреди | uredi kôd]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Minira Jašari - "Mina", poznata pjevačica
  • Mato Neretljak, poznati nogometaš
  • Iljo Dominiković, nogometni čelnik NFSBIH
  • Marko Topić, poznati nogometaš
  • Ivo Gregurević, poznati hrvatski glumac
  • Goran Brašnić, poznati nogometaš

Zdravstvo[uredi - уреди | uredi kôd]

U gradu su Županijska bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" s ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrika, genekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, zubarstvo, mikrobiologija i biokemija. U Domu zdravlja nalaze se neuropsihijatrija, ginekologija, pedijatrika, interna medicina, oftalmologija, psihologija i zubarstvo. Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine počela se izgrađivati nova bolnica.

Mediji[uredi - уреди | uredi kôd]

  • "Hrvatski radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine.
  • "TV Studio Orašje JS RTV BiH" studio televizije BiH.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]