Bosanska Krupa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bosanska Krupa
BosanskaKrupa Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Unsko-sanski
Sjedište Bosanska Krupa
Načelnik Armin Halitović
Površina 499 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

31.000
62.1/km²

Bosanska Krupa je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina graniči s općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Europom.

Općina pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 43.365 (74,49%)
Srbi 13.765 (23,64%)
Hrvati 143 (0,24%)
Jugoslaveni 685 (1,17%)
ostali 254 (0,46%)
Nacionalnost 1991.
Muslimani 9.519
Srbi 4.044
Hrvati 102
Jugosloveni 551
ostali 200
Ukupno 14.416


Naseljena mjesta su:

Arapuša, Bag, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Bušević, Dobro Selo, Donje Krčane, Donji Dubovik, Donji Petrovići, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević, Gornji Petrovići, Gudavac, Hašani, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Konjoder, Krčana (Krčane), Krivodol, Lubarda, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Dubovik, Mali Radić, Mračaj, Mrazovac, Osredak, Ostrožnica, Otoka, Perna, Pištaline, Potkalinje, Pučenik, Suvaja, Srednji Dubovik, Varoška Rijeka, Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska i Zalin.

Općina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778 km2. U toku proteklog rata došlo je do otcjepljenja općina Bužim i Krupe, kojima granicu čini rijeka Una, tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km2. Prije 1992. općina Bosanska Krupa imala je 41.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima 15.400 stanovnika.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Krupa 1549. g.

Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi krupa, koja se sačuvala i u imenu vrste atmosferskih padalina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, ali i dolinu samu. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog otoka - ade. Srednjovjekovna Krupa bila je grad u hrvatskom kraljevstvu, a prilikom jednog osmanskog pohoda na Beč osvojio ga je Kara-Mustafa paša Sokolović. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matijaš Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu, ranjen u prodoru kroz turske redove, poput tadašnjeg vlasnika Krupe Nikole Zrinskog u Sigetu. Dok se vodila presudna bitka, na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznički kolod vor nalazila se utaborena desetak dana austrijska vojska, sastavljena većinom od Hrvata, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim krupskim Hrvatima. Jedna grupa od osamdesetak Hrvata je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Boj su preživjela samo dva Krupljanina koji su vijest o padu Krupe pod Turke odnijela u Podove (Današnji Dvor na Uni - Bosanski Novi).

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Célébrités habitants de Drogenbos near Brussels
   Tomislav Dretar (1945), écrivain   ( kad me nece Krupa hoce Belgija. Hvala vam krupski intelektualci!)

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]