Srebrenica

Izvor: Wikipedia
Srebrenica

Srebrenica.jpg

Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo (1991)  ?
Položaj
Koordinate 44°06′N 19°18′E / 44.1, 19.3
Vremenska zona centralnoevropska:
UTC+1
Srebrenica na karti BiH
Srebrenica
Srebrenica
Srebrenica (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 06′ 00" SGŠ, 19° 18′ 00" IGD


Srebrenica je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH) koja administrativno pripada Republici Srpskoj.

Geografija[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Srebrenica danas ima oko 20 000 stanovnika.

Uprava[uredi - уреди]

Istorija[uredi - уреди]

Srebrenica je tokom svoje istorije promijenila nekoliko imena, kao što su Domavia, Argentarija, Argentum, Bosnia Argentaria itd. Na području Srebrenice postojali su tragovi života još od najranijih vremena, što je bilo uslovljeno povoljnim geografskim položajem i bogatstvom srebrenom rudom. Deset dana jahanja udaljena od Dubrovnika, Srebrenica je u srednjovjekovnoj Bosni činila veoma važan prostor zbog vrijednih nalazišta plemenite rude, tako da su je posjećivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljajući u ovom kraju tragove različitih kultura.

Pod imenom Srebrenica se prvi put javlja 1378. godine. U srednjem vijeku je često bila predmetom oružanih sukoba između bosanskih i feudalaca iz susjedne Srbije, a kasnije su se u njih uključili i Mađari.

Srebrenica, kao i veći dio srednjovjekovne Bosne, pada pod osmanlijsku vlast 1463. godine, ali će se ona konsolidirati tek s padom Mađarske nakon mohačke bitke.

Osmanlijska vlast je Srebrenici u prvim vijekovima donijela period mira, pa se ispod tzv. starog grada - koji se nalazio unutar srednjovjekovne tvrđave - počeo razvijati i donji grad.

Međutim, u kasnijim periodima je važnost Srebrenice počela opadati, tako da je krajem 20. vijeka, kao i veliki dio Istočne Bosne, bila jedan od najnerazvijenijih i najsiromašnijih krajeva bivše Jugoslavije.

Dodatni problem za Srebrenicu su predstavljale i sve veće etničke tenzije između muslimanskog (bošnjačkog) i srpskog stanovništva. One će se , s tragičnim posljedicama, kulminirati za vrijeme raspada SFRJ, kao i rata u BiH.

Na početku sukoba su, koristeći bolju tehničku opremljenost i podršku JNA, bosanskosrpske snage preuzele nadzor nad većim dijelom Istočne Bosne. Iz tih područja je protjerano muslimansko stanovništvo, a utočište su pronašli u nekoliko enklava pod kontrolom vlade u Sarajevu, uključujući Srebrenicu. Srebrenica je postala ne samo utočište za muslimansko stanovništvo, nego i baza iz koje su muslimanske vojne snage na čelu s Naserom Orićem vršile prepade na srpsku teritoriju, pri čemu su počinjeni ratni zločini nad civilima srpske nacionalnosti.

Početkom 1993. godine Srebrenica se našla na udaru velike srpske ofenzive kojoj je cilj bio likvidirati sve muslimanske enklave u Istočnoj Bosni. Strahujući od humanitarne katastrofe, francuski general i komandant UNPROFOR-a Philippe Morillon je Srebrenicu proglasio zaštićenom zonom pod zaštitom UN. Kasnije je ta odluka potvrđena rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a enklava je službeno demilitarizirana i stavljena pod zaštitu međunarodnih snaga.

Srebrenica je pod tom zaštitom ostala sve do početka jula 1995. kada su bosanskosrpske snage pod Ratkom Mladićem poduzele ofenzivu s ciljem preuzimanja nadzora nad enklavom. Holandski bataljon u sastavu UNPROFOR-a tim snagama nije bio u stanju pružiti otpor, isto kao ni muslimanske snage koje su uglavnom bile bez oružja. Srpske snage su nadzor nad Srebrenicom preuzele 11.7. 1995. i tada započele masakr u Srebrenici, prilikom koga je najveći dio muškaraca muslimanske nacionalnosti likvidiran, dok su ostali protjerani. Iako su pravi detalji i razmjere postali poznati tek nešto kasnije, taj je događaj svjetsku javnost i političare zapadnih sila uvjerio u nužnost direktne vojne intervencije protiv bosanskih Srba, što je na kraju dovelo do završetka rata i sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Temeljem istog sporazuma, Srebrenica je pripala Republici Srpskoj.

Znamenite ličnosti[uredi - уреди]

  • Hamza Alić , atletičar
  • Asmir Suljić , fudbaler
  • Naser Orić , vojno lice,komandant
  • Selman Selmanagić , poznati arhitekta,dizajner i pedagog
  • Jasmin Salihović , atletičar
  • Mirsad Dedić , poznati fudbaler
  • Emir Sulejmanović , košarkaš
  • Sabahudin "Saša" Vugdalić , poznati sportski komentator

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice