Trebinje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Trebinje
Grb Trebinja.svg
Na obali rijke Trebišnjice
Trebinje municipality.svg
Entitet
Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Sjedište Trebinje
Načelnik Slavko Vučurević ( PDP)
Površina 904 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

47,971 (2009)
80,5/km²
Nadmorska visina 295 m
Poštanski kod 89101
Pozivni broj 059
Zvanični sajt www.trebinje.rs.ba

Trebinje je grad i opština u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Republici Srpskoj. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27 km, od Herceg Novog 45 km. Susjedne opštine su mu Ravno, Ljubinje i Bileća.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Trebinje se nalazi na krajnjem jugu Republike Srpske, u Hercegovini. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica Trebišnjica, čija je ukupna dužina 96,5 km.

Mediteranska klima je odlika Trebinja. Sa 260 sunčanih dana u godini spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Klima je pogodna za uzgoj južnog voća.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 1991 godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja.

Naseljena mjesta su: Abazovina, Aleksina Međa, Aljetići, Aranđelovo, Arbanaška, Arslanagića Most, Baljivac, Banjevci, Baonine, Begović Kula, Belenići, Bihovi, Bihovo, Bijelač, Bijograd, Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogojević Selo, Borlovići, Brani Do, Bregovi, Brova, Budoši, Bugovina, Centar, Cerovac, Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do, Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela, Donje Čičevo, Donje Grančarevo, Donje Police, Donje Vrbno, Donji Orahovac, Dračevo, Dražin Do, Drijenjani, Dubljani, Dubočani, Duži, Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica, Golubinac, Gomiljani, Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, Gornje Čičevo, Gornje Grančarevo, Gornje Vrbno, Gornji Orahovac, Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši, Grbići, Grebci, Grkavci, Grmljani, Gučina, Hrupjela, Hum, Ivanica, Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina, Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, Klikovići, Klobuk, Kočela, Kokići, Konjsko, Korlati, Kotezi, Kovačina, Kraj, Krajkovići, Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kunja Glavica, Kutina, Lapja, Lastva, Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Lug, Lušnica, Ljekova, Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine, Mesari, Mionići, Mokri Dolovi, Morče, Mosko, Mostaći, Mrkonjići, Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina, Ograde, Orah, Orahov Do, Orašje Popovo, Orašje Površ, Orašje Zupci, Otok, Parojska Njiva, Petrovići, Pijavice, Podgljivlje, Podosoje, Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Popovo, Popovo polje, Plana Dola, Prhinje, Pridvorci, Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci, Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, Sedlari, Skočigrm, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano, Strujići, Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, Taleža, Tini, Todorići, Trebijovi, Trebimlja, Trebinje, Tribijovi, Trnčina, Tuli, Tulje, Turani, Turica, Turmenti, Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće, Uvjeća, Varina Gruda, Veličani, Velja Gora, Velja Međa, Vinogradi, Vjetri, Vladušići, Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, Vrpolje Ljubomir, Vrpolje Zagora, Vučija, Vukovići, Začula, Zagora, Zagora (Donje Selo), Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo, Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su:

  • Mjesna zajednica "Centar" sa sjedištem u Centru obuhvata naselje Centar koje ide lijevom stranom ulice Vojvođanske do Luča, sječe ul.Vožda Karađorđa, desnom stranom ulice Carine do Poligona, Pogigonom do Centra za osmatranje, ispod novog naselja Sunčani brijeg do Bunkera(Bilećke kapije), sječe ulicu Vuka Mićunovića, spušta se na desnu obalu rijeke Trebišnjice, sječe ulicu Majora Tepića, ide iza kompleksa "Južni logor" do "Luča" i ulice Vojvođanske.
  • Mjesna zajednica "Hrupjela" sa sjedištem u Hrupjelima obuhvata naselje Hrupjela od Bilećke kapije (Banj vir) uzvodno koritom rijeke Trebišnjice do Maltezova kola, pravo na ulicu Vojvode Vlatka Vukovića, lijekom stranom ove ulice do prvih kuća Podgljivlja, zatim brdom Leotar do iznad Kule Hrupjela, obuhvatajući stambeno naselje iznad kule, ispod brda Kočun pored kuće Kovača, pa 50 m desno od kuće Bendera ispod kule kroz borovu šumu na ulicu Nićifora Dučića između kuća Kurtovića i Đikova , desnom stranom ul. Vožda Karađorđa do Dubrovačke kapije, ulicom Carine preko Poligona iznad zidina Sjevernog logora i Bilećke kapije (Bunker).
  • Mjesna zajednica "Gorica" sa sjedištem u Gorici obuhvata naselje Gorica od raskršća kuće Aleksića desnom stranom ulice Vojvode Vlatka Vukovića, dalje desnom stranom ulice Bilećki put do prvih kuća Podgljivlja,obuhvatajući Podgljivlje, Prljaču, ide iznad naselja Gorica, spušta se do naselja Banjevci obuhvatajući i ovo naselje, naselje Most i Necvijeće, spušta se na jezero HET-a do Brane "Gorica" obuhvatajući kuće Gudelja, Pokrajčiće i Kruševu Gustrijenu, pa do brane "Gorica" nizvodno rijekom Trebišnjicom do iza Doma penzionera.
  • Mjesna zajednica "Donje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od semafora na Ložioni lijevom stranom ulice Dušanove, ulicom Srpskom od pošte do Kamenog mosta, spušta se na lijevu obalu rijeke Trebišnjice do željezničkog mosta, zatim pravo do kuće Milorada Krivokapića i dalje borovom šumom iznad Bunkera, kuće Jokanovića iznad ulice Miloša Šarabe koji sječe između kuća Jadranka Deretića i Ratkovića (Uroša i Neđa) pravo na kuću Slavka Redža i preko mosta ulicom Jovana Raškovića i ulicom Republike Srpske do semafore na Ložioni.
  • Mjesna zajednica "Gornje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od "Ljekobilja" ulicom Jovana Raškovića, preko mosta ulicom Hercegovačkom do kuće Slavka Redža , zatim pravo između kuće Jadranka Deretića i kuće Ratkovića izlazi na ulicu Miloša Šarabe koju sječe, ide iznad puta kroz borovu šumu iznad kuće Mladena Jokanovića, te iznad bunkera i kuće Krivokapića ispod borove šume i spaja se sa putem koji vodi na Rapti, kojim nastavlja iznad "Brankovića kule" i dalje putem prema Raptima do iznad posljednjih kuća u Gučini, putem stare željezničke pruge do iza "Popova polja" u izgradnji, i ulicom Republike Srpske do "Ljekobilja".
  • Mjesna zajednica "Tini" sa sjedištem u Tini obuhvata prostor od semafora na Ložioni, lijevom stranom ulice Trebinjskih brigada do "Autorada" , nastavlja putem Trebinje-Dubrovnik do Geljeva mosta, siječe put i ide lijevo ispod borove šume uključujuići novo naselje oko Bojanića kuće, i spušta se do raskrsnice Samardžića kuće, ide iza "Novoteksa", "Pekare", desnom stranom ulice Republike Srpske do semafora na Ložioni.
  • Mjesna zajednica "Ložiona" sa sjedištem u Ložioni obuhvata prostor od Kamenog mosta ulicom Obale Luke Vukalovića do mostića za naselje Otok obuhvatajući i ovo naselje, rukavcem rijeke Trebišnjice do raskrsnice za sušaru Argrokopa i kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja i ide kanalom do mostića na rukavcu Trebšnjice kod pumpnog postrojenja i dalje rukavcem Trebišnjice do Geljeva mosta na put Trebinje-Dubrovnik, ide ovim putem do uluce Trebinjskih brigada i dalje ovom ulicom do kraja, ulicom Dušanovom do Nove pošte, ulicom Srpskom do Nove pošte do Kamenog mosta.
  • Mjesna zajednica "Zasad" sa sjedištem u Zasadu obuhvat naselja i naseljena mjesta: Zasad, Mostaći, Dražin Do, Tvrdoš, Bjelač, Gomiljani i Trebinjska brda(Parojska njiva i Zagora).
  • Mjesna zajednica "Pridvorci" sa sjedištem u Pridvorcima obuhvata naselja i naseljena mjesta Aleksinu Među, Todorići, Pridvorci, i dio naselja Rupe, kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja , kanalom do rukavca Trebišnjice, ide rukavcem do Geljeva Mosta i dalje obuhvatajući kuće Marića , Bračkovića i Milišića i izbija na put za Pridvorce.
  • Mjesna zajednica "Petrovo polje" sa sjedištem u Rasovcu obuhvata naseljena mjesta Varina Gruda, Čičevo, Rasovac, Uvjeća, Velja Gora, Zgonjevo,Premišlja, Kremeni Do, Poljice, Luka, Lapja, Petrovo , Volujac i Biograd.
  • Mjesna zajednia "Zubci" sa sjedištem u Grabu obuhvata naseljena mjesta Tuli, Turmenti, Orašje, Kraj, Potkraj, Ograde, Bogojević Selo, Podštirovnik, Konjsko, Željevo, Ubla, Grab, Jablan Do, Koženj Do, Rupe, Kunja Glavica, Zapresjeka.
  • Mjesna zajednica "Lastva" sa sjedištem u Lastvi obuhvata naseljena mjesta. Lastva, Donje i Gornje Grančarevo, Skočigrm, Orahovac, Jazina, Župa, Ušće, Klobuk, Aranđelovo i Vučja.
  • Mjesna zajednica "Ljubomir" sa sjedištem u Barama obuhvata naseljena mjesta. Čvarići, Ukšići, Podvori, Vrpolje, Brova, Domaševo, Ugarci-Podosoje, Ždrijelovići, Pijavice, Vlaška, Šćenica, Morče, Borilovići, Borkovića Bare, Međugrađe i Cibrijan.
  • Mjesna zajednica "Mosko" sa sjedištem u Mosku obuhvata naseljena mjesta Brani Do, Dubočani, Donje i Gornje Vrbno, Jasen i Budoši.
  • Mjesna zajednica "Podbrđe" sa sjedištem u Dobromanima obuhvata naseljena mjesta Žakovo, Dobromani, Grbići, Mesari, Kovačina, Žulja, Lug, Staro Slano, Lokvice, Kočela, Marić Međine i Desino Selo.
  • Mjesna zajednica "Veličani" sa sjedištem u Veličanima obuhvata naseljena mjesta: Orašje, Kotezi, Prhinje, Do, Dodanovići, Strujići, Galičići, Veličani, Dračevo, Drijenjani i Dubljani.
  • Mjesna zajednica "Poljice Popovo" sa sjedištem u Poljicu Popovu obuhvata naseljena mjesta Mrkonjići, Tulje, Diklići, Poljice Popovo, Rapti, Sedlari.
  • Mjesna zajednica "Šuma i Površ" sa sjedištem u Humu obuhvata naseljena mjesta: Duži-Ljubovo, Orašje, Ljekova, Mrnjići, Slivnica, Baonine, Gola Glavica, Klikovići, Manastir Duži, Taleža,Mionići, Jušići, Petrovići, Cicine, Hum, Đedići, Kučići, Krnjevići, Krajkovići, Jasenica Lug, Arbanaška i Gojšina.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom 1997. i 1998. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od paleolita do danas. Prapovijesnih objekata (tumulus i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%.

Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme Plereji koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17 km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4 km, ispod brda Huma. [1] [2] Granica prema plemenu Daorsa, koji su živjeli u Stocu i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu Ljubomira, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum.

U blizini Bileće je pronadena ilirska grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - Kacanjska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz Grčke. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.

Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku Slavena na Balkan bila je Travunija, koja se prostirala: na jugu do Dubrovnika, na sjeverozapadu preko Veličana do Gacka i Pive, i na jugoistoku do Risna. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine).

Za vrijeme rata u Hrvatskoj, Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na Dubrovnik. Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini, Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto 1992. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. Daytonskim mirovnim sporazumom taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine Ravno u okviru Federacije BiH.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili metalna indrustrija (Industrija alata Trebinje), konfekcijska proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i hidroelektrane na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina " vranac" i "žilavka ,

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U Trebinju postoje 3 osnovne škole.Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola I tehnička škola.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Trebinje se nalaze slijedeći spomenici:

  • Arslanagića most, historijski spomenik
  • Crkva sv. Arhanđela Mihaila sa nekropolom stećaka u Aranđelovu, graditeljska cjelina
  • Crkva sv. Arhanđela sa nekropolom stećaka u Veličanima, graditeljska cjelina
  • Crkva sv. Georgija (Đurđevica) u Gomiljanimama, područje i ostaci historijskog spomenika
  • Crkva sv. Ilije sa prahistorijskom grobnom gomilom (tumulusom) i nekropolom sa stećcima u Mesarima, historijsko područje
  • Crkva sv. Klimenta (Klimentica) u Mostaćima, historijski spomenik. Nalazi se oko 2 km sjeverozapadno od centra Trebinja, na desnoj obali rijeke Trebišnjice, u pravoslavnom groblju naselja Mostaći. Podataka o vremenu gradnje nema mnogo, osim natpisa koji se nalazi iznad zapadnog ulaza u crkvu i u kome se vidi kada je crkva živopisana. Iz njega se saznaje da je crkva živopisana u doba pećkog patrijarha Pajsija (1614- 1647) i hercegovačkog mitropolita Simeuna (1615- 1630), te da je ktitor živopisa bio Radoje Mihaljević, a da je živopis 1623. godine uradila «ruka grešnago izugrafa Vasilije». Ovaj zapis je za sada jedini poznati dokument koji spominje Radoja Mihaljevića i živopisca Vasilija. Pripada tipu crkava koji se odomaćio u Dalmaciji i južnom Primorju, odakle se dalje proširio u unutrašnjost kontinenta putem dubrovačkih graditelja. Kod ovih objekata došlo je do prožimanja ortodoksnih ideja naručioca radova sa zapadnjačkim stilskim shvatanjima graditelja. Na taj način stvorena je jedna izdvojena skupina spomenika, naročito u istočnoj Hercegovini. To su crkve jednostavne osnove i skromnih dimenzija, pokrivene kamenim pločama. Crkva sv. Klimenta je jednobrodna crkva koja je završena na istoku polukružnom apsidom i iznutra i izvana. Unutrašnja dužina objekta bez apside iznosi 5,40 m, a širina 3,35 m.
  • Crkva sv. Neđeljke (sv. Nedelje) i nekropola sa stećcima Taleža, historijsko područje
  • Crkva sv. Varvare sa grobljem i nekropola sa stećcima u selu Strujići, historijsko područje
  • Crkva svete Petke (Petkovica) i Stari most u Mostaćima (Most na Bari), graditeljska cjelina. Crkva svete Petke (Petkovica) pripada skupini hercegovačkih crkava sa prislonjenim lukovima, a prema konceptu prostorne organizacije pripada tipu jednobrodnih crkava pravougaonog tlocrta sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Vanjske dimenzije crkve iznose cca 7,80 x 4,50 m. Sagrađena je početkom XVII. stoljeća. Stari most (Most na Bari) pripada skupini tzv. malih seoskih kamenih mostova koji su građeni na nužnim komunikacijama u hercegovačkom kršu. Ne zna se točno vrijeme izgradnje Starog mosta u Mostaćima, ali se pretpostavlja da je veoma star. Građen je na tradicionalno konzervativan način, najvjerojatnije od strane domaćeg graditelja, u seoskoj rustikalnoj formi, od lomljenog kamena sa dva prelomljena luka. Svodovi i čeoni zidovi izvedeni su u suhozidini samo grubo priklesanim kamenom. Most je dug cca 7,00 m, a širina kolovoza iznosi cca 2,65 m.
  • Crkva Uspenja Bogorodice sa nekropolom stećaka i starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u Lugu, graditeljska cjelina
  • Crkve sv. Petra i sv. Pavla, ostaci graditeljske cjeline, sa nekropolom stećaka u Donjem Čičevu , arheološko područje
  • Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije u Kotezima), graditeljska cjelina
  • Gradina Varina gruda u Dživaru Donje Čičevo, arheološko područje
  • Hadžiahmetovića kula sa dvorima u Mostaćima, graditeljska cjelina. Sagrađena je u drugoj polovini 18. vijeka. Predstavlja jedan od relativno dobro očuvanih primjera stambeno-odbrambene arhitekture osmanskog perioda u Trebinju. Sastoji od kule sa kućom i avlijom, ekonomskog objekta i ekonomskog dvorišta. Kula je pravougaone osnove, izvedena na tri sprata. Na svim fasadama kule su vidljive puškarnice. Unutrašnjost kule je uništena.
  • Harem Stare džamije na Svatovskoj glavici u Lastvi, historijsko područje
  • Katedralna crkva posvećena Rođenju Blažene Djevice Marije – Mala Gospa, graditeljska cjelina. Trebinjska (Trebinjsko-mrkanjska) biskupija je jedna od najstarijih biskupija u Bosni i Hercegovini. Prvi puta se spominje u buli pape Benedikta VIII. 1022. godine. Današnje granice Trebinjsko-mrkanjske biskupije zauzimaju prostor jugoistočne Hercegovine, i to od rijeke Neretve na zapadu, do crnogorske granice na istoku, te hrvatske granice na jugu. Gradnja današnje katoličke crkve u Trebinju započeta je 1880. godine. Godine 1984. dotadašnja župna crkva župe Trebinje, odlukom Svete Stolice, proglašena je Katedralnom crkvom Trebinjsko-mrkanjske biskupije sa sjedištem u Trebinju, a u povodu 1000 godišnjice postojanja Trebinjske biskupije. Prema konceptu prostorne organizacije, pripada tipu jednobrodne crkve sa transeptom (poprečnim brodom) i polukružnom apsidom. Vanjske dimenzije crkve iznose: dužina je cca 29,00 m, širina na dijelu transepta je cca 15,50 m, a na dijelu broda cca 9,30 m.
  • Mlinica u Budošima, historijski spomenik
  • Ostaci naselja iz prahistorijskog perioda, nekropola sa stećcima i ostaci crkve iz srednjevjekovnog perioda Kličanj u Krajkovićima, arheološko područje
  • Prahistorijska gradina Brijeg u Mostaćima, arheološko područje. Nalazi se sjeverozapadno od zadnjih kuća u gradskom naselju Mostaći, na sredokraći puteva za Popovo polje i za Trebinjska brda (Zagora). Smještena je ispod puta za Zagoru i spušta se ka desnoj obali rijeke Trebišnjice. Gradina je iz I mileniju prije naše ere kada su na području Trebinja živjeli pripadnici ilirskog plemena Plereja. Vjerovatno je gradina Brijeg jedna u lancu gradina uz neku lokalnu komunikaciju koja je spajala Trebinje sa Trebinjskom šumom i Popovim poljem. Na arealu oko Trebinja u promjeru od 3 km nalaze se 18 gromila (tumuli) kamene konstrukcije.
  • Prahistorijski tumuli u Moskom, arheološko područje
  • Pravoslavna crkva Kostadinovica (Crkva posvećena sv. Konstantinu i Jeleni) sa nekropolom sa stećcima u Gomiljanima, historijsko područje
  • Pravoslavna crkva Rođenja Bogorodice sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u Dračevu, graditeljska cjelina
  • Pravoslavna crkva sv. Klimenta sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Dražin Do, graditeljska cjelina
  • Pravoslavna crkva sv. Nikole sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Domaševo, graditeljska cjelina
  • Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice sa nekropolom sa stećcima i starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Drijenjani, Popovo polje, graditeljska cjelina
  • Pravoslavna crkva Vračevica (Crkva sv. Vrača) sa prahistorijskom gomilom (tumulusom) u Gomiljanima, historijsko područje
  • Resulbegovića kuća, mjesto i ostaci graditeljske cjeline
  • Spahovića kula sa dvorima u Bihovu, graditeljska cjelina
  • Srednjovjekovni grad Mičevac, građevinska cjelina. Sagrađen je na istaknutoj, iako ne mnogo visokoj vapneničkoj grudi, 2 km uzvodno od Trebinja, na desnoj obali Trebišnjice. Podigao ga je neki vojvoda Mičeta. Izvori o gradu koji su sačuvani potječu iz doba vladavine oblasnog gospodara Stjepana Vukčića Kosače koji je ovdje držao carinu. Mičevac je 1466 prešao u osmanske ruke od kada gubi važnost i o njema nema više spomena u povijesnim izvorima. Dimenzije grada su: dužina 58 m (istok - zapad); širina – maksimalna u sredini 23 m, na istočnom kraju 16 m, na zapadnom oko 10 m. Imao je 4 kule. Sada je u ruševnom stanju.
  • Stari grad Klobuk, graditeljska cjelina
  • Šest prahistorijskih grobnih gomila (tumulusa) u Gomiljanima, grupa spomenika [3]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; FK Leotar i KK Leotar. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica Ivana Ninković i veslač Radoje Đerić . Karatistkinje Dragica Drapić - Vučurević i Tamara Lozo džudistkinja Aleksandra Vasiljević . Fudbaleri Siniša Mulina , Siniša Berdović, Jovica Vico, Branislav Krunić , Zdravko Šaraba , Ilija Prodanović , Bojan Vučinić , Vladimir Gaćinović , Nebojša Gudelj , Mitar Vukanović i fudbalerka Maja Popovac . Košarkaši Sabahudin "Dino" Bilalović , Milenko Savović , Boris Savović , Igor Vreća , Nikola Đurasović , Božidar "Božo" Đurasović i Duško Marković . Atletičari Ankica Barzut , Jovo Stanić, Bojana Berak i Vanja Spaić . Šahisti Ana Benderać i Slaviša Brenjo. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.FK Leotar nastupa na stadionu Police ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta). U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: Predrag Danilović, Dejan Bodiroga, Milan Gurović, Vladimir Radmanović, kao i odbojkaši, braća Miloš Grbić , Vladimir Grbić i Nikola Grbić. Dejan Bodiroga je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]