Gradačac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gradačac
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Gradačac
Načelnik Ferhat Mustafić
Površina ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

?
?/km²

Gradačac je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Smjestio se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. Gradačac se nalazi u blizini gradova Bosanski Šamac, Modriča i Odžak.

Prema popisu iz 1991. općina Gradačac brojala je 56.876 stanovnika.


Historija[uredi | uredi kod]

U župi Gradačac, spomenutoj 1302. godine nalazio se grad Gradac o kome imamo obavijest iz 1465.

Pod Osmanlijskom je vlašću od 1512. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac.) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. stoljeća imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".

Gradačačka tvrđava[uredi | uredi kod]

Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.

Narodne legende[uredi | uredi kod]

I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. stoljeća i odavno je prešao u legendu.

Geografija[uredi | uredi kod]

Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.

Demografija[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, registrovano je 56.370 lica u općini Gradačac , a prema nacionalnoj strukturi bilo je 60,2% Bošnjaka, 19,8% Srba, 15,1% Hrvata i 4,9% drugih.

Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]

Avramovina, Bandera, Begovina, Biberovo Polje, Bjeljevina, Blaževac, Čuste, Donja Međiđa, Donja Rajska, Donja Tramošnica, Donje Krečane, Donje Ledenice, Donji Lukavac, Donji Skugrić, Gornja Međiđa, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Gornji Lukavac, Gradačac, Hrgovi Donji, Hukića sokak, Jasenica, Jelovče Selo, Kamberi, Kerep, Krčevljani, Meškino Brdo, Mionica, Muratovića sokak, Novalići, Njivak, Orlovo Polje, Ormanica, Pelagićevo, Porebrice, Rajska, Samarevac, Sibovac, Srnice, Srnice Donje, Srnice Gornje, Svirac, Taborište, Tolisa, Topalovače, Tomšići, Turić, Tuzlani, Vida, Vrljaci, Vučkovci, Zelinja Donja, Zelinja Gornja i Zelinja Srednja.

Privreda[uredi | uredi kod]

Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.

Kultura[uredi | uredi kod]

Politika[uredi | uredi kod]

Gradačac je organizovan kao općina kojom rukovodi načelnik i općinsko Vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDA, SDP, Stranka za BiH, te Klub nezavisnih vijećnika GM4.

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

U općini postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.

Sport[uredi | uredi kod]

Sportski timovi[uredi | uredi kod]

  • RK "Gradačac"
  • NK "Zvijezda"
  • NK "Trebava", Zelinja Donja
  • OK "Kula"
  • Košarkaško-invalidski klub "Zmaj"
  • NK "Bosna", Mionica
  • NK "Omladinac", Mionica
  • NK "Vida", Vida-1
  • Karate klub "Adnan Bristrić"
  • Tenis klub "Zmaj"
  • Sportsko ribolovno društvo "Hazna"
  • Kajak-kanu-rafting klub "Vidara"
  • Moto-klub "Zmaj"
  • Klub Borilačkih Sportova "Zmaj" Gradačac (Nađa Ramić Državna prvakinja u Katama od 2010 god.)

Kajakaški klub "Vidara" Gradačac je osvojio drugo mjesto na VI državnom prvenstvu u Gradačcu i niz zlatnih,srebrnih i bronzanih medalja-mada je osnovan tek u Aprilu 2006 godine

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Šablon:BH-stub-grad