Prijeđi na sadržaj

Travnik

Izvor: Wikipedija
Travnik

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 44°13′36″N 17°40′14″E / 44.2267°N 17.6706°E / 44.2267; 17.6706
Travnik na mapi Bosne i Hercegovine
Travnik
Travnik
Travnik (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 13′ 36" SGŠ, 17° 40′ 14" IGD

Travnik je grad u centralnoj Bosni i Hercegovini, 90 km zapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Srednjobosanskog kantona, koji se nalazi u općini Travnik. Grad Travnik trenutno ima oko 27.000 stanovnika, a sa okolnim stanovništvom oko 70.000. Poznat je po tome, što je bio prijestolnica osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i njegovo kulturno nasljeđe datira iz tog perioda.

Geografija i klima

[uredi | uredi kod]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka Lašva protiče kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku Bosnu. Grad Travnik se nalazi u velikoj lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na zapadu sa dolinom rijeke Vrbas, na zapadu.

Travnik leži na nadmorskoj visini od 514 metra. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine Vilenica i Vlašić, koja je dobila ima po Vlasima, je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, sa nadmorskom visinom od 1943 metra.

Klima

[uredi | uredi kod]

Travnik ima kontinentalnu klimu, sudeći po svom položaju između Jadranskog mora na jugu i Panonije na sjeveru. Prosječna ljetna temperatura je 18.2 °C (64.8 °F). Sa druge strane, prosječna zimska temperatura je 5 °C (33 °F). Snijeg u Travniku pada svake godine.

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kod]

Babanovac, Bačvice, Bandol, Bašbunar, Bazen, Bijelo Bučje, Bilići, Bojna, Brajići, Brajkovići, Brankovac, Čifluk, Čosići, Čukle, Dobretići, Dolac, Dolac Bila, Dolac na Lašvi, Donja Trebeuša, Donje Krčevine, Donji Korićani (dio), Donje Putićevo (Donje Putičevo), Dub, Đelilovac, Fazlići, Gladnik, Gluha Bukovica, Goleš, Gornja Trebeuša, Gornje Krčevine, Gornji Korićani (dio), Gornje Putićevo, Gostilj, Gradina, Grahovčići, Grahovik, Guča Gora, Guvna, Hamandžići, Han Bila, Hazna, Ilovača, Jezerci, Kalibunar, Karaula, Kljaci, Kokošari, Komar, Kraljevice, Krpeljići, Kula, Kundići, Kupilo, Lovrići, Luka, Mala Bukovica, Maline, Mali Trg, Mehurići (Mehurić), Meljanac (Grozdovi), Miletići, Miškića Brdo, Mosor, Mudrike, Nova Bila, Orahovo, Orašac, Orlice, Ovčarevo, Paklarevo, Podkraj, Podovi, Podstinje, Pokrajčići, Poljanice, Polje Slavka Gavrančića, Prahulje, Prići, Pulac, Putićevo (Putičevo), Radića Brdo, Radojčići, Radonjići, Ričice, Rudnik Bila, Runjići, Sažići, Sečevo, Seferi, Selići, Skomorje, Slimena, Suhi Dol, Šešići, Šipovik, Šišava, Šumeće, Travnik, Turbe, Turići, Varošluk, Velika Bukovica, Vidoševići, Vilenica, Višnjevo, Vitovlje, Vlahovići, Vranići, Vrelo, Zagrađe i Zaselje.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Travnik gotovo u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Donji Korićani i Gornji Korićani

Historija

[uredi | uredi kod]

Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve, no prvi pisani pomen Travnika datira od 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce. Tokom srednjeg vijeka Travnik se nalazio na posjedima vojvode Hrvoje Vukčića Hrvatinića. U drugoj polovini 11. stoljeća je izgrađen stari grad, tvrđava koja nadvisuje današnji Travnik. Nakon osmanlijskog zauzimanja Bosne, Travnik se razvija kao trgovački i zanatski centar, a u 17. stoljeću postaje i sjedište bosanskog vezira. 1806. godine, Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku, a 1807. godine se za tim primjerom povodi i Austro-Ugarska - Konzulsko doba. Nakon Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi i teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne.

Više o historiji Travnika

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Ekonomija travničke regije, koja nikada nije bila mnogo razvijena, bila je devastirana tokom rata ranih 1990tih. Danas, većina stanovništva regije se bavi tipičnim ruralnim poslovima, kao što su poljoprivreda i stočarstvo. Što se tiče urbane industrije, Travnik ima nekoliko tvornica, koje proizvode sve, od šibica do namještaja. Proizvodnja zdrave hrane je, takođe, aktuelna u regiji, posebno proizvodnja mesa i mlijeka.

Kultura

[uredi | uredi kod]

Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda, kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmaskog carstva, odgovornih za Bosanski ejalet. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti u prvoj polovini 15. stoljeća. U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih historijskih ličnosti, te odlični primjeri osmanske arhitekture. Gradski muzej, izgrađen 1950. godine, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.

Nacionalni spomenici kulture

[uredi | uredi kod]

Na listi nacionalnih spomenika BiH za općinu Travnik se nalaze sljedeći spomenici:

Turizam

[uredi | uredi kod]

Kao i kod mnogih bosanskih gradova, turizam Travnika je uveliko zasnovan na historiji i geografiji. Obližnja planina Vlašić je jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini odličnim mjestom za skijanje, pješačenje i sankanje. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija. Grad Travnik je takođe veoma interesantan. Mnoge građevine, koje potiču iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, kao na primjer brojne džamije, orijentalne kuće, sahat kula, te ulične česme. Stari dio grada datira iz ranog 15. stoljeća.

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. „Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Travnik)”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 8. 3. 2016. [mrtav link]
  2. „Sve o nobelovcu Ivi Andriću”. Arhivirano iz originala na datum 2022-09-12. Pristupljeno 2006-06-06. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]


Općine Srednjobosanskog kantona
Bugojno | Busovača | Dobretići | Donji Vakuf | Fojnica | Gornji Vakuf | Jajce | Kiseljak | Kreševo | Novi Travnik | Travnik | Vitez