Čajniče

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čajniče

Cajnice Total View 2006.JPG

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991))  ?
Geografija
Koordinate 43°33′00″N 19°04′00″E / 43.55°N 19.066667°E / 43.55; 19.066667
Čajniče is located in BiH
Čajniče
Čajniče
Čajniče (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 32′ 60" SGŠ, 19° 04′ 00" IGD

Čajniče je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde-Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Avlija, Batkovići, Batotići, Batovo (Čajniće), Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Čajniče, Dubac, Đakovići, Glamočevići, Gložin, Gornji Stopići, Hunkovići, Ifsar (Ifsak), Kamen, Kapov Han, Karovići, Krstac, Lađevci, Luke, Makotići, Međurječje, Metaljka, Milatkovići, Milijeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prative, Prvanj, Slatina, Sočajniče, Staronići, Stopići, Sudići, Todorovići, Trpinje, Tubrojevići, Umčari i Zaborak.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Do 1373. godine, cijeli kraj Gornjeg Podrinja se nalazio u granicama srpske države kada je ova oblast pripala Bosni, pri podjeli posjeda srpskog župana Nikole Altomanovića, između bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića. Od kraja XIV stoljeća ovo se područje nalazi pod vlašću bosanskih velmoža iz roda Kosača, Sandalja Hranića (1343-1396.) i njegovog sinovca, hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466).

U povijesnim dokumentima Čajniče se prvi put pominje 1477. godine kao jedan od važnijih gradova u Hercegovačkom sandžaku. Razvoju Čajniča u to vrijeme posebno su doprinosili rudnici željeza, jedini u Hercegovačkom sandžaku kao i položaj koji je zauzimao na trgovačkom putu između Dubrovnika i Istanbula. Ovaj gradić je bogat kulturno-povijesnim motivima.

Oko Čajniča su se vodile žestoke borbe u vrijeme drugog svjetskog rata.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hanka Paldum , poznata pjevačica narodne muzike
  • Nijaz Skenderagić
  • Hanka Korjenić, ljeptotica opjevana u pjesmi "Kad sretneš Hanku"

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine nalaze se:

  • Crkva Vaznesenja Hristovog i crkva Uspenja Bogorodičinog, graditeljska cjelina. Nalaze se na sjevernom dijelu grada. Crkva Vaznesenja Hristovog – Stara crkva pripada grupi jednobrodnih crkava, jednostavne osnove i skromnih dimenzija. Nema tačnih podataka o vremenu njene gradnje, ali se zna da je obnavljana 1893. godine. Crkva Uspenja Bogorodičinog – Nova crkva počela se graditi 1857. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, crkva je oštećena eksplozijom, koju su italijanski vojnici izazvali u crkvenoj porti i obnovljena je 1959.
  • Džamija sa haremom u Đakovićima, ostaci graditeljske cjeline
  • Džamija u Međurječju sa haremom (Maldovan-pašina džamija), mjesto i ostaci graditeljske cjeline
  • Čajničko evanđelje koje se čuva u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, pokretno dobro. Čajničko jevanđelje jedino je srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i Hercegovini do našeg vremena i u vlasništvu je srpske pravoslavne crkve u Čajniču. O tome kako je rukopis dospio u Čajniče, nema sigurnih podataka. Čajničko jevanđelje nastalo je vjerovatno početkom XV vijeka, a prema osobinama jezika izvjesno je da je nastalo na tlu istočne Bosne – na ijekavskom tlu. Pisano je brzopisno, poluustavom bosanskog tipa. Predpostavlja se da je Čajničko jevanđelje nastalo na dvoru feudalca Pavla Radenovića (čija se zemlja protezala od Sarajeva do istočne Bosne).
  • Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u Međurječju, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima (Karovići), historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u Milatkovićima, historijsko područje
  • Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro selo u naselju Sudići, historijsko područje
  • Sinan-begova džamija (Džamija Sinan-bega Boljanića), mjesto i ostaci graditeljske cjeline
  • Staro vojničko groblje na području Hrtar u Milatkovićima, historijsko područje
  • „Mramorovi“ – Nekropola sa stećcima Dubac u Batovu, historijsko područje [1]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Čajniče koji govori o općini u BiH je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.