Sapna

Izvor: Wikipedia
Sapna
90px
[[image:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Sapna
Načelnik Ismet Omerović
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

?
?/km²

Sapna je naselje i općina u istočnoj Bosni i Hercegovini.

Sapna je kao općina osnoovana 18.3. 1998. godine kada se na osnovu Odluke Federalnog parlamenta po prvi put sastalo Općinsko vijeće. Općina Sapna je nastala podjelom općine Zvornik na dva dijela: na općinu Zvornik u RS i općinu Sapna u FBiH.

Zemljopis[uredi - уреди]

Veći dio bivše općine Zvonik Daytonskim sporazumom je pripao Republici Srpskoj. Manji dio, naselja: Sapna, Goduš, Kraljevici, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i dijelovi naselja Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok pripao je Federaciji. Na tom dijelu, površine 118 km2, formirana je nova općina - općina Sapna. Na njenom prostoru živi oko 14.000 stanovnika.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Naseljena mjesta[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

Historija[uredi - уреди]

Međutim, Sapna je imala svoju autonomnost još od ranog perioda povijesti BiH. Poznato je da su na području Sapne ljudi živjeli još od najstarijih vremena. Sapna kao administrativno – teritorijalni pojam se spominje još u periodu srednjeg vijeka.

Poznat je i na najstarijim kartama ucrtan naziv Župa Sapna. U onom vremenu taj naziv je predstavljao područje koje je egzistiralo kao jedna autonomna cjelina. Dokaz aktivnog življenja ljudi na području Sapne su mnogobrojni stećci koji se i danas nalaze u naseljima: Handelići, Mededa, Gornja Sapna itd. U periodu srednjeg vijeka Sapna je predstavljala važno komunikacijsko područje između tadašnjih gradova Zvornika i Teočaka. Dolaskom Osmanlija na ove prostore Sapna se spominje kao nahija Sapna koja pripada zvorničkom sandžaku koji je osnovan u periodu izmedu 1478. i 1483. godine. Veoma aktivnu naseljenost ljudi iz ovog perioda potvrđuju mnogobrojna mezarja koja se nalaze na više lokaliteta.

Za vrijeme austro – ugarske vlasti Sapna pripada zvorničkom kotaru (srezu). Također u vrijeme kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije Sapna je bila u sastavu sreza Zvornik kao jedna od deset općina, a u sastavu okruga tuzlanskog.

Nakon Drugog svjetskog rata Sapna egzistira kao općinsko središte sve do 1958. godine kada se gasi zvornički srez i priključuje tuzlanskom, a općina Sapna se pripaja općini Zvornik. Tokom rata u BiH dio tadašnje općine Zvornik, odnosno današnja općina Sapna se na veoma efikasan način organizirala i opstala kao slobodni teritorij.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko - planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati suvremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već realizirani.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

    Prvi predsjednik Opštine Sapna, koja je egzistirala od kraja II svjetskog rata do 1958. godine, bio je Mehmed Bešlić iz Međeđe. Prvo sjedište te opštine je bilo u Nezuku, kada je nakon neuspjelog atentata na predsjednika Bešlića sjedište Opštine premješteno u Sapnu.
    Slučajno ili Božijom voljom, prvi ljudi nove Opštine Sapna formirane 18.03.1998. godine su bili iz Međeđe i to Nusret Hamidović kao prvi predsjednik opštinskog vijeća i Ćamil Ahmetović prvi načelnik opštine.
    Zaslužni ljudi za formiranje sadašnje opštine Sapna su: Nusret Hamidović, Salih Omerović, Ismet Omerović, Ćamil Ahmetović, Mujo Smajlović, Jusuf Gušić.
    Više detalja o ovim događajima možete naći u knjizi Nusreta Hamidovića "Moj put do opštine Sapna"

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

 U Sapni je održan, može se sa sigurnošću reći,kulturni događaj godine, promocija knjige "Moj put do opštine Sapna", autora Nusreta Hamidovića.
  Na promociji je bilo preko 120 posjetilaca, a promotori su bili:
      1.Salih Omerović
      2.Prof.Fahrudin Sinanović, novinar i književnik
      3.Prof. Nijaz Brbutović i
      4. Dipl. ing. elektrotehnike Hazim Vikalo, premijer Vlade Tuzlansko-podrinjskog kantona 1996.-1998. godine.
   Knjiga je ocijenjena kao djelo dokumentarne proze u kome ima i elemenata autobigrafije.Posebna vrijednost ove knjige je dio u kojem je obrađena monografija prvog saziva Općinskog Vijeća Sapna općine Sapna, koja je formirana 18.03.1998.godine, kao i monografije prvih općinskih službenika.
   Knjiga govori o putu autora od prvih višestranačkih izbora 1990.godine, pa do 2004. godine. Posebna vrijednost ove knjige je iznošenje istine o gradnji puta Kalesija-Sapna i postavljanja stvari na svoje mjesto.Kao najzaslužnijeg čovjeka za gradnju ove putne dionice,koja stanovnicima ovih krajeva život znači,autor vidi gospodina Hazima Vikala, koga sudionici događaja otvaranja puta, ako ni autora knjige koji je, pojedinačno, od svih značajnih ljudi najviše odradio da toga puta bude.

Knjiga je pobudila veliku pažnju čitalaca...

Između 1996 i 2009 godine u općini Sapna su objavljene sljedeće knjige;

-Na istočnom bedemu Bosne hronika rata zvorničkog zaleđa za 1992 godinu autor; Duraković Kemal- izdavač " Glas Drine" Zvornik 1996 -Na istočnom bedemu Bosne hronika rata zvorničkog zaleđa za 1993 godinu autor; Duraković Kemal- izdavač BZK " Preporod opština centar" Sarajevo 1998 godine -Na istočnom bedemu Bosne hronika rata zvorničkog zaleđa za 1994 godinu autor; Duraković Kemal- izdavač " Matica" Sarajevo 1999 godine -Vitezovi Bosne-nekrologij priređivač;Duraković Kemal Knjiga poginulih boraca zvorničkih brigada 206.Viteške bbr i 242 MZL brigade Zvornik -Krvavi šum Sapne -proza autor; Duraković Kemal-objavljena 2002.godine izdavač “ Mik-Mak” Amsterdam -Naši nezaboravljeni proza autor; Duraković Kema 2003.godine izdavac “ Mik-Mak” Amsterdam -Na istočnom bedemu Bosne ratni dnevnik iz donjeg Podrinja za 1995 godinu autor; Duraković Kemal- izdavač " Dobra knjiga" Sarajevo 2009 -Zvornik od zibora do Dejtona priređivač Hamzić Mirzet izdavač "Glas Drine" 1998


FILMSKE PROJEKCIJE -Štrako-dokumentarni film autor;Duraković Kemal 2011 Mik-Mak -Izviđač-dokumentarni film autor;Duraković Kemal 2011 Mik-Mak -Doktorica Hanifa dokumentarni film autor;Duraković Kemal 2012 Mik-Mak

Sport[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice