Kupres

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kupres (Kanton br. 10))
Kupres
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Hercegbosanski
Sjedište Kupres
Načelnik Risto Milišić (SNSD)
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

?
?/km²

Kupres je manji grad i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Zapadnobosanskog kantona. Samo mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije i susjednih zemalja.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Polja[uredi - уреди | uredi izvor]

Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km². Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.

Kupreški kraj obuhvaća osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km². Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresijecana s više gorskih lanaca.

Planine[uredi - уреди | uredi izvor]

Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistoče planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.

Vodotoci[uredi - уреди | uredi izvor]

Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.

Jezera[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m², bogato je pastravom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m² i Rastičevo površine 1900 m², u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Klimatske prilike ovog podneblja uvelike definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Godišnje je u prosjeku 141 dan sa oborinama, od toga 55 sa snjegovima. Zbog snažnih planinskih vjetrova studen je velika i česte su snježne vijavice.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iliri su i ovdje ostavili tragove življenja: gradina na Poganoj Glavici, Velika i Mala Gradina u Vrilima, gradina na Crljencu, u Ravnom, kameni tumuli na Jeljanu i na Dvorišćima, zemljani tumuli na Kupreškom polju. Od antičkih objekata na kupreškoj visoravni zanimljivi su tragovi rimskih cesta koje su se u priličnoj dužini dobro očuvale. U ovom kraju dobro je poznata rimska cesta koja pod imenom Solarskog puta povezuje dolinu Janja s dolinom Rame. Prilikom gradnje ceste Bugojno-Livno. 1892 godine nađeni su zatrpani ostaci rimske kuće koja je služila kao stražarnica. Pored cigle nađeni su novac, fibula, stilus i prsten.

Oblast visokih polja, Kupreškog, Rilićkog, Vukovskog i Ravanjskog, s preko 40 nekropola i više primjeraka izdvojenih spomenika, s evidentiranih 1055 stećaka, reprezentativna je i najbolje istražena oblast zapadne Bosne iz srednjevjekovnog perioda.

U turskom periodu Kupres je bio utvrđeni grad s tri kule (tabije). Varošica Kupres je nastala sredinom XVII stoljeća, koja je u XVIII stoljeću bila utvrđena i 1840. godine napuštena.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Kupres je predstavljao jedno od najvažnijih vojnih uporišta oružanih snaga NDH. Tamošnji garnizon se u julu 1942. uspio oduprijeti partizanima prilikom njihovog pohoda u Bosansku Krajinu. Ni partizanski napad u decembru 1942. nije uspio, pa je Kupres postao svojevrsni propagandni simnbol NDH. Međutim, partizani su 4.10. 1943. uspjeli konačno zauzeti Kupres.

U doba SFRJ Kupreško polje je služilo kao omiljeni tenkovski poligon JNA.

Na početku rata u BiH, na području Kupresa su u martu 1992. izbile borbe između lokalnih srpskih i novostvorene hrvatske milicije HVO, kojoj je podršku pružala Hrvatska vojska. Hrvatske snage su ispočetka imale prednost, ali su brzo potisnute kada je Srbima u pomoć pristigao Kninski korpus JNA pod komandom Ratka Mladića. Hrvatske snage su Kupres zauzele u jesen 1994.

Kupres je Daytonskim mirovnim sporazumom pripao Federaciji BiH, a manji dio pod srpskom kontrolom je pripao Republici Srpskoj i tvori općinu Kupres Republike Srpske.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Prije podjele općine između FBiH i RS, u općinu su bila uključena slijedeća naselja:

Barjamovci, Begovo Selo, Bili Potok, Blagaj, Botun, Brda, Bućovača, Čajuša, Donje Ravno, Donje Vukovsko, Donji Malovan, Goravci, Gornje Ravno, Gornje Vukovsko, Gornji Malovan, Kudilji, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakve, Mrđanovci, Mrđebare, Mušić, Novo Selo, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rastičevo, Rilić, Stražbenica, Suhova, Šemenovci, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača.

Nakon Daytonskog sporazuma, veći dio općine pripada FBiH, dok su sela Novo Selo, Šemenovci i Mrđanovci (dio sela) izdvojeni u novu općini Kupres (RS) koja je dio RS.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Kupres se nalaze slijedeći spomenici:

  • Pravoslavna crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom, graditeljska cjelina. Crkva je izgrađena na lokalitetu zvanom Crkvine, u selu Kudilji - Donje Vukovsko, 12 km od Kupresa. Pripada tipu jednobrodnih crkava sa zvonikom, zidana kamenim blokovima. Oštećena je tokom zadnjeg rata u BiH i od tada nije u upotrebi. Oštećenja na objektu ne ugrožavaju konstruktivni sistem objekta. Objekat nije ni srušen, niti je zapaljen. Na oko tri kilometra od hrama nalazi se samo pet do šest od prijeratnih oko 100 srpskih kuća.
  • Arheološko područje Otinovci sa ostacima crkava iz V, XV i XIX stoljeća. Konzervirani arhitektonski ostaci triju crkava, koji su u dobrom stanju na uređenom lokalitetu, nalaze se podno novosagrađene crkve Sv. Ivana Krstitelja u naselju Otinovci, 3 km. istočno od Kupresa. U pitanju su ranohrišćanska bazilika, srednjovjekovna crkva Sv. Trojstva i crkva sv. Ive.
  • Praistorijska gradina i nekropola Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola stećaka), historijsko područje. Područje je proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Na brežuljku Crljenac iznad Ravanjskih Vrata smještena je praistorijska gradina. Pronađeni su ostaci suhozida i brojni ulomci keramike, kao površinski nalaz. Gradina je iz bronzanog doba. Nekropole sa stećcima nalaze se na četiri lokacije. Donja nekropola nalazi se na samim Ravanjskim Vratima i broji 43 stećka, a na nju se neposredno nadovezuje Gornja nekropola s 25 stećaka. Južno od ove nekropole za oko 800 m nalazi se nekropola na Trišića njivi, a sjeverno, na Vukovskoj strani, također za oko 800 metara daleko, smještena je nekropola Konopi. Najbrojniji ukrasni motivi su u vidu rozeta, polumjeseca, kružnih vijenaca, krstevi, ali se svojom obradom ističu turniri u arkadama i stilizirani ljiljani. Javljaju se još motivi povijene lozice s trolistovima, ruka, štit s mačem, bordure od cik-cak vrpci, predstava jelena i scena 2 ljudske figure u arkadama.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]