Brčko

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Brčko
Grad
Službeni naziv: Brčko distrikt BiH
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Brčko
Položaj 44°53′N 18°59′E / 44.883°N 18.983°E / 44.883; 18.983
Površina
 - Općina 208 km2
Stanovništvo
 - Općina 41.406
Gustoća
 - Općina 199 /km2
Gradonačelnik Anto Domić (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 76100
Pozivni broj (+387) 49
Brčko u BiH
Locator Red.svg
Brčko u BiH
Web stranica: Brčko.org

Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine. Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja pripada objema entitetima Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni supervizor Brčko distrikta je Bruce G. Berton.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Brčko u cjelini postala je Brčko distrikt.


Nacionalni sastav općina Brčko, popis 1991.
ukupno 87.627
Muslimani 38.617 (44,06%)
Hrvati 22.252 (25,39%)
Srbi 18.128 (20,68%)
Jugoslaveni 5.731 (6,54%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 2.899 (3,33%)
Nacionalni sastav Grad Brčko, popis 1991.
ukupno 41.406
Muslimani 22.994 (55,53%)
Srbi 8.253 (19,93%)
Hrvati 2.894 (6,98%)
Jugoslaveni 5.211 (12,58%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 2.054 (4,98%)

Nakon rata u BiH u Brčkom je nacionalna struktura stanovništva dosta promijenjena u odnosu na onu iz 1991.

Površina[uredi - уреди | uredi izvor]

Ukupna površina gradskog područja je 183 km². Glavna naselja van samog grada su Stari Rasadnik i Brod.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Bašče, Berkovac, Bijela, Bijeljinska cesta, Blatuša, Boće, Boderište, Brčko, Brdo Šterac, Brezik, Brezik Donji, Brezik Gornji, Brezovo Polje, Brezovo Polje (selo), Brka, Brod, Bukovac, Bukovica, Bukovica Donja, Bukvik, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Buzekara, Cerik, Čađavac, Čande, Čoseta, Donji Rahić, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Dubravice Gornje, Gajevi, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Grčica, Gredice, Ilićka, Islamovac, Ivici, Jagodnjak, Klanac, Kolobara (Kolubara), Krbeta, Krepšić, Laništa, Lazarići, Lukavac, Maoča, Marković Polje, Meraje, Mujkići, Novo Brčko, Ograđenovac, Omerbegovača, Palanka, Plazulje, Poljaci, Popovo Polje, Potočari, Prutače, Rašljani, Ražljevo, Repino Brdo, Rosulje, Sandići, Skakava Donja, Skakava Gornja, Slijepčevići, Smajil brdo, Srpska Varoš, Stanovi, Šatorovići, Štrepci, Trnjaci, Ulice, Ulović, Vitanovići Donji, Vitanovići Gornji, Vrankićka, Vučilovac, Vujičići, Vukšić Donji i Vukšić Gornji.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U Brčkom je nekada radila državna fabrika tekstila " Interplet", mesna industrija "Bimeks", uljara "Bimal", fabrika za preradu, otkup i promet voća i povrća "Bosnaplod", te fabrika obuće "Izbor".

Saobraćaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Željeznička stanica u Brčkom

Mediji[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • U Brčkom postoji Umjetnička galerija.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • U Brčkom također postoji Sportska dvorana "Partizan".

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni sportski klubovi su FK Jedinstvo Brčko , FK Lokomotiva , FK Ilićka 01 , Atletski Klub Brčko , RK Lokomotiva , ŽRK Jedinstvo Brčko i ŽOK Jedinstvo Brčko,Kajak Kanu klub Hariz Suljić . Najveća sportska manifestacija u gradu, a i u BiH, je širom svijeta poznata Vidovdanska trka, dvostruki nosilac plakete IAAF (za 2009 i 2012. godinu.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]