Brčko

	Brčko
	Grad
	Službeni naziv: Brčko distrikt BiH
Država	Bosna i Hercegovina
Općina	Brčko
Položaj	44°53′N 18°59′E / 44.883°N 18.983°E
Površina
- Općina	208 km2
Stanovništvo
- Općina	41.406
Gustoća
- Općina	199 /km2
Gradonačelnik	Anto Domić (HDZ BiH)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	76100
Pozivni broj	(+387) 49
	Brčko u BiH
	Web stranica: Brčko.org

Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine. Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja pripada objema entitetima Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni supervizor Brčko distrikta je Bruce G. Berton.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članci: Demografija Brčkog i Spisak naseljenih mjesta u Brčkom

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Brčko u cjelini postala je Brčko distrikt.

Nacionalni sastav općina Brčko, popis 1991.
ukupno	87.627
Muslimani	38.617 (44,06%)
Hrvati	22.252 (25,39%)
Srbi	18.128 (20,68%)
Jugoslaveni	5.731 (6,54%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato	2.899 (3,33%)

Nacionalni sastav Grad Brčko, popis 1991.
ukupno	41.406
Muslimani	22.994 (55,53%)
Srbi	8.253 (19,93%)
Hrvati	2.894 (6,98%)
Jugoslaveni	5.211 (12,58%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato	2.054 (4,98%)

Nakon rata u BiH u Brčkom je nacionalna struktura stanovništva dosta promijenjena u odnosu na onu iz 1991.

Površina[uredi - уреди | uredi izvor]

Ukupna površina gradskog područja je 183 km². Glavna naselja van samog grada su Stari Rasadnik i Brod.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Babići, Bareš, Bašče, Berkovac, Bijela, Bijeljinska cesta, Blatuša, Boće, Boderište, Bojići, Brčko, Brdo Šterac, Brezik, Brezik Donji, Brezik Gornji, Brezovo Polje, Brezovo Polje (selo), Brka, Brod, Budžak, Bukovac, Bukovica, Bukovica Donja, Bukvik, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Buzekara, Cerik, Čađavac, Čande, Čoseta, Eš naselje, Dizdaruša, Fatovi, Ficibajer, Donji Rahić, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Dubravice Gornje, Gajevi, Gajići, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Grčica, Gredice, Grujići, Ilićka, Islamovac, Ivici, Jagodnjak, Jovići, Kalajdžije, Kišeljak, Klanac, Klosterska, Kolobara (Kolubara), Koreja, Krbeta, Krepšić, Laništa, Lazarići, Lončarevići, Lujići, Lukavac, Maksići, Maoča, Marković Polje, Meraje, Mićanovići, Mikići, Mitrovići, Mujkići, Nikolići, Novo Brčko, Ograđenovac, Omerbegovača, Palanka, Panići, Pavlovići, Perići, Peškiri, Petrovići, Pištalovići, Plazulje, Podarevac, Poljaci, Popovo Polje, Posavac, Potočari, Prutače, Rarićevi, Rašljani, Ražljevo, Repino Brdo, Riječani, Rosulje, Salatovići, Sandići, Sekulići, Simikići, Skakava Donja, Skakava Gornja, Slijepčevići, Smajil brdo, Srpska Varoš, Stanovi, Stokanovići, Šatorovići, Štrepci, Tinjari, Tomići, Trnjaci, Ulice, Ulović, Vasići, Vitanovići Donji, Vitanovići Gornji, Vrankićka, Vučilovac, Vujičići, Vukšić Donji i Vukšić Gornji.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U Brčkom je nekada radila državna fabrika tekstila " Interplet", mesna industrija "Bimeks", uljara "Bimal", fabrika za preradu, otkup i promet voća i povrća "Bosnaplod", te fabrika obuće "Izbor".