Novo Goražde

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Novo Goražde

Novo Gorazde-Church of Saint George, 15th c.jpg

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 43°41′33″N 19°05′33″E / 43.6925°N 19.0925°E / 43.6925; 19.0925
Novo Goražde is located in BiH
Novo Goražde
Novo Goražde
Novo Goražde (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 41′ 33" SGŠ, 19° 05′ 33" IGD

Novo Goražde (1994–2004. Srpsko Goražde, 2004–05. Ustiprača), općina nastala podjelom predratnog jedinstvenog Goražda 1994. godine, a verificirana nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine. U skladu s odlukom Ustavnog suda BiH U 44/01 od 22.9. 2004. godine, dok se ne otklone utvrđene nesuglasnosti, a u skladu s odlukom Ustavnog suda broj U 44/01 od 27.2. 2004. godine, naziv Srpsko Goražde je proglašen neustavnim i privremeno promijenjen nazivom Ustiprača. Godine 2005. lokalne vlasti su usvojile novi naziv Novo Goražde. Središte općine je par km. sjeverno od Goražda.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje općine je uz rijeku Drinu. Veći vodotok je i Prača koja se kod Ustiprače ulijeva u Drinu Općina Novo Goražde graniči sa Goraždem, Čajničem, Rogaticom, Višegradom i Fočom. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na raskršću puteva kojim se vjekovima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Novo Goražde predstavlja i mjesto gdje se sudaraju civilizacije, mješaju nacije, vjere i običaji.

Općina se prostire na 123 km² i čini je tridesetak većih naselja s oko 4.000 stanovnika. Smještena je u središtu Gornjedrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka Jahorine na nadmorskoj visini između 335 i 1300 metara.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Hladilja (Hladila), Hrljatovići, Kostenik, Mali Gostun, Mašići, Oglečeva, Pobarnik i Rezine.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi tragovi naseljenosti ovih teritorija potiču iz kamenog doba o čemu svjedoči veliki broj nalaza iz naselja Popov Dol, Zupčići i Podhranjen. Ovaj kraj kasnije su naseljavali Iliri. Duž gornjeg toka rijeke Drine nađeni su i brojni rimski ostaci.

Sredinom 12. og vijeka oblast Drina (Gornje Podrinje) spominje se kod popa Dukljanina. Područje je najprije bilo u sastavu srpske države. Godine 1373, u vrijeme raspadanja države Cara Dušana ova oblast je pripala Bosni, kada je Tvrtko I Kotromanić, u sporazumu sa knezom Lazarom, savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića.

Kralj Tvrtko dodijelio je oblast svom vojskovođi Vlatku Vukoviću, a nakon toga njegovom nasljedniku Sandalju Hraniću (1392-1435). Oblast Sandalja Hranića se prostirala od ušća rijeke Neretve do Lima i od doline Rame do Kotora. Boravio je na svome dvoru Samoboru kod Goražda, na desnoj obali Drine. Nakon njegove smrti 1435. godine, vlast preuzima Stjepan Vukčić Kosača, koji od 1437. godine nezavisno gospodari ovim krajevima do svoje smrti 1466. godine. Godine 1448. dobio je titulu "herzog" - herceg, po čemu je kasnije čitava oblast, uključujući i Hum i Primorje, dobila naziv Hercegovina. Godine 1454. herceg Stjepan je podigao pravoslavnu crkvu u Sopotnici, posvećenu sv. Đorđu. Crkva se nalazi uz Drinu, između dva općinska središta.

Pretpostavlja se da je Goražde palo pod osmansku vlast u ljeto 1465. godine. U decembru 1477. godine ova oblast je pripala nahiji Hercegovačkog sandžaka.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Muslimani 44837
Srbi 37
Hrvati 2
Jugosloveni 5
ostali 6
Ukupno 498

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U okviru svoje industrijske zone nalazi se tvornica žice, tvornica strojeva, hladnjača i Distributivni Centar, brojne privatne tvrtke i mala privatna preduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Pršin Potok - vodopad

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Za nacionalne spomenike kulture Bosne i Hercegovine na području općine Novo Goražde proglašeni su:

  • Crkva Sv. Georgija u Sopotnici, graditeljska cjelina
  • Stari grad Samobor, graditeljska cjelina. Nalazi se na stjenovitom vrhu brda, na jednom od obronaka Borovske planine, iznad ušća rječice Janjine u Drinu. Stari grad Samobor se prvi put spominje 1397.godine. Sagradio ga je Sandalj Hranić Kosača. Samobor je bio jedan od najomiljenijih gradova Kosača. Češće se spominje u dokumentima iz prve polovine 15.vijeka, u vezi sa boravkom dubrovačkih izaslanika kod Sandalja Hranića. U dokumentu od 13.01.1423. u itineraru jednog dubrovačkog poslanstva spominje se i podgrađe Samobora (Sottosamobor), gdje su se dubrovački emisari sreli sa Sandaljem. Samobor je bio i jedan od glavnih gradova hercega Stjepana Vukčića Kosače koji je naslijedio svog strica Sandalja Hranića 1435. godine. Grad Samobor u župi Pribud pominje se u povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V od 19.02. 1444. godine, kojom potvrđuje Stjepanu Vukčiću Kosači poimenice njegove nabrojane posjede. U dvije povelje sličnog sadržaja pominje se grad Samobor sa okolinom: prva povelja je izdata 20. 01. 1448. od rimskog kralja Fridriha III; druga izdata 01.04.1454. opet od kralja Alfonsa V.
  • Turbeta Sijerčića (natkrivena grobnica) sa grobljem , grobljanska cjelina [1]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]