Stolac

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stolac
grb
Grad Stolac
Kanton / Geografski položaj -/-
Površina - km²
Broj stanovnika
 - Ukupno (1991)
 - Gustoća naseljenosti
-
18.681
- /km²

Stolac je grad i opština u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona Federacije BiH.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stolcu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći.

Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Aladinići, Barane (dio), Barića harem, Bjelojevići, Bobanovo Selo, Borojevići, Burmazi (dio), Crnići-Greda, Crnići-Kula, Do (dio), Hodovo (dio), Hrgud (dio), Komanje Brdo, Kozice, Kruševo, Masline, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Podgrad, Poprati, Prenj, Rotimlja, Stolac i Trijebanj.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kameno doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, svjedoči pećina Badanj - paleolitsko stanište. U njoj su pronađeni crteži koji opisuju detalja lova s jasnim likom konja (Konj napadnut strelicama).


Doba Ilira[uredi - уреди | uredi izvor]

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina. Toliko su stari utvrđeni ostaci ilirskog grada Daorsona.

Rimsko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Rimljani su izgradili svoj muncipij Diluntum, uz koji se spominju castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz

Srednji vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz XV. vijeka, povrh Stoca (IV-III vijek pne.). zatim , pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.

Iz ovog perioda su poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada.

Iz turskog vremena su spomenici, džamije, trgovi, crkve i biblioteke. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture.

To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Moša Danona.

Novo doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine.

Stolac i stolački kraj su teško stradali u drugom svjetskom ratu.

Za vrijeme rata u BiH je grad nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku, uslijed čega je iz njega protjerano srpsko, a potom bošnjačko stanovništvo. Dio općine koji je ostao pod kontrolom srpskih snaga je Daytonskim mirovnim sporazumom pripao Republici Srpskoj te danas čini općinu Berkovići. Ostatak Stoca je pripao Federaciji BiH.

Kultura i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Stolac nalaze se slijedeći spomenici:

Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i He Nacionalni spomenici kulturercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.

Zapaljen najstariji maslenik, koji je najvise udaljen od mora, kao i njegov uljni mlin, u ovome dijelu europe.Stolac je također poznat po Sahat-kuli.

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Turističke atrakcije[uredi - уреди | uredi izvor]

Nekropola Radimlja, Ošanići, Badanj, Bregava, Vidoški - stari grad Stolac i Sahat-kula

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]


Ciudad.svg Nedovršeni članak Stolac koji govori o gradu je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.