Pećina Badanj
Pećina Badanj nalazi u blizini Stoca, Bosna i Hercegovina.
Pećina se nalazi kod sela Borojevića, šest kilometara zapadno od sjedišta ove općine. To je ustvari polupećina, odnosno udubljenje u stijeni kanjona Bregave, oko 45 metara iznad njenog korita.
Arheologija[uredi | uredi kod]
Arheološkim metodima, ovo nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita - kasnog epigravettiena, tj. 13.000 do 12.000 godina p.n.e, kada je ovdje živio Homo sapiens. [1]
Ovo paleolitsko nalazište, otkriveno 1976. godine, i danas pobuđuje posebnu pažnju arheologa, a prva istraživanja tu je obavio Đuro Basler. Distribucijom artefakata i životinjskih ostataka došlo se do skiciranja opće slike aktivnosti u naselju. U dnu abrija se nalazilo ognjište oko kojeg se: pripremala i jela hrana, preparirala koža, izrađivale i popravljale koštane i kamene alatke i perle od jelenjeg zuba. Brojnost skupine koja je ovdje mogla zadovoljiti životne potrebe bila je 10 -15 osoba. pa ovaj lokalitet predstavlja samo mali dio sistema ljudskih naselja u ovom regionu iz perioda kasnog paleolita”. U blizini Badnja nalaze se još dvije potkapine (rekognoscirane i neistražene), Crvena pećina i Drenovačka pećina.
Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana, i predstavlja najstariji spomenik likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Dio crteža je uništen, pretpostavlja se, još za vrijeme paleolitskog doba. Osim gravure, u pećini su nađene i mnoge kremene i koštane rukotvorine.[2]
Urezan je u koso položenu površinu velikog uglačanog bloka kamena koji je odlomljen od masiva pećine. Površina mu je oko 30 stepeni nagnuta od zapada prema istoku. Crtež se nalazi u jugozapadnom uglu stijene i predstavlja, vjerovatno, figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Sačuvana je samo zadnja polovina tijela, sa bedrima tipičnim za konja i dijelom trupa, dok je ostatak crteža uništen. Dubina reza je 5 mm.
Gravura konja u Badnju, nazvana Konj napadnut strijelama nije bila anatomski savršeno reproducirana figura, što i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Za njega je bilo važnije ono što je tim trebalo biti rečeno. Teme su obično bile lovačkog sadržaja. Osnova teme ove umjetnosti bilo je vizuelno ovladavanje životinjama, simbolika nadmoći nad prirodom i svijet magije. Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji.
Crtež predstavlja konja pogođenog strelicama što je tipski uobičajeno za mediteransku umjetnosti paleolitskog čovjeka čije gravure sadrže prikaz životinje i znakove.[3] Bio je to prvootkriveni takav nalaz na istočnoj obali Jadranskog mora.[2]
Pravni status[uredi | uredi kod]
Od 2003. je na listi Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.[2]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5282/UNESCO
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Paleolitsko nalazište Badanj u Borojevićima, arheološko područje Arhivirano 2013-10-19 na Wayback Machine-u. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
- ↑ Basler Đ (1976): Paleolitsko prebivalište Badanj kod Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (A), n.s. sv. XXIX /1974. Sarajevo, 1976., 5-18