Vareš

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Koordinate: 44°09′55.5″N 18°19′46.8″E / 44.165417°N 18.329667°E / 44.165417; 18.329667
Vareš
Općina i naselje
Panorama Vareša
Panorama Vareša
Službeni naziv: Općina Vareš
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Vareš
Nadmorska visina 829 m.i.m.
Koordinate 44°09′55.5″N 18°19′46.8″E / 44.165417°N 18.329667°E / 44.165417; 18.329667
Površina
 - Naselje 9[2] km2
 - Općina 390.1[1] km2
Stanovništvo
 - Naselje 3.117[2] (2013)
 - Općina 9.556[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 346.33[2] /km2
 - Općina 24,5[1] /km2
Gradonačelnik Zdravko Marošević[3] (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 330
Web stranica: Općina Vareš


Vareš je grad -općina koji administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu, entitet Federacije BiH, država Bosna i Hercegovina

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vareš je bosanskohercegovački brdski gradić s nadmorskom visinom od 829 metara koji se smjestio u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva, i oko 80 km od Zenica.


Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Vareš imala je 8.892 stanovnika, raspoređenih u 85 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Vareš[uredi - уреди | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Vareš
2013.[1]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba8 892 (100,0%)22 203 (100,0%)22 822 (100,0%)23 523 (100,0%)
Bošnjaci5 447 (61,26%)1 6 714 (30,24%)1 6 419 (28,13%)1 6 631 (28,19%)
Hrvati2 820 (31,71%)9 016 (40,61%)10 287 (45,07%)11 134 (47,33%)
Ostali436 (4,903%)758 (3,414%)74 (0,324%)108 (0,459%)
Srbi189 (2,126%)3 644 (16,41%)4 241 (18,58%)5 166 (21,96%)
Jugoslaveni2 071 (9,328%)1 650 (7,230%)307 (1,305%)
Crnogorci81 (0,355%)92 (0,391%)
Albanci31 (0,136%)46 (0,196%)
Makedonci22 (0,096%)13 (0,055%)
Slovenci17 (0,074%)26 (0,111%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Vareš[uredi - уреди | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Vareš
2013.[2]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba3 117 (100,0%)5 888 (100,0%)8 424 (100,0%)8 240 (100,0%)
Hrvati3 035 (51,55%)4 334 (51,45%)4 507 (54,70%)
Bošnjaci1 1 068 (18,14%)1 1 212 (14,39%)1 1 550 (18,81%)
Jugoslaveni859 (14,59%)1 299 (15,42%)251 (3,046%)
Srbi627 (10,65%)1 405 (16,68%)1 722 (20,90%)
Ostali299 (5,078%)45 (0,534%)69 (0,837%)
Crnogorci68 (0,807%)78 (0,947%)
Albanci28 (0,332%)32 (0,388%)
Makedonci19 (0,226%)8 (0,097%)
Slovenci14 (0,166%)23 (0,279%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljena mjesta su:

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Bijelo Borje, Blaža, Borovica Donja, Borovica Gornja, Borovičke Njive, Brda, Brezik, Brgule, Budoželje, Čamovine, Ćeće, Dabravine, Daštansko, Debela Međa, Diknjići, Dragovići, Draževići, Duboštica, Hodžići, Ivančevo, Javornik, Kadarići, Karići, Kokoščići, Kolovići, Kopališta, Kopijari, Krčevine, Kunosići, Letevci, Ligatići, Luke, Ljepovići, Mijakovići, Mir, Mižnovići, Mlakve, Naseoci, Neprivaj, Okruglica, Orah, Osoje, Osredak, Ostrlja, Pajtov Han, Pajtovići, Planinica, Pobilje, Podjavor, Pogar, Položac, Poljanice, Pomenići, Pržići, Pržići Kolonija, Radonjići, Radoševići, Ravne, Rokoč, Samari, Semizova Ponikva, Seoci, Sjenokos, Slavin, Sršljenci, Strica, Striježevo, Stupni Do, Šikulje, Tisovci, Toljenak, Tribija, Vareš, Vareš Majdan, Vijaka Donja, Vijaka Gornja, Višnjići, Zabrezje, Zaruđe, Zubeta, Zvijezda, Žalja i Žižci.

Znamenita mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Kasnoantička bazilika Dabravine, Vareš , Bobovac , Karići (Vareš) .

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Golemo rudno bogatstvo se krije ispod površine vareških brda, pa postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na rudištu zvanom Smreka nađene su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja.

Bobovac se nalazi na području općine Vareš i jedan je od najznačajniji i najbolje utvrđeni gradova srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva u selu Dragovići i Mijakovići iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.

Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu, Vareš doživljava preporod u gospodarskom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.

Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. Bilo je u Varešu i Muslimana-Bošnjaka i pravoslavaca, ali su uvijek bili dominantni Hrvati, katolici. U Varešu je najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga stoljeća dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i hrvatskim jezikom.

Za vrijeme prvih demokratskih izbora u BiH, godine 1990., Vareš je postao poznat kao jedna od rijetkih općina gdje na izborima nisu pobijedile nacionalne stranke. Umjesto njih je pobijedila građanska opcija oličena u tadašnjim komunistima i reformskoj stranci Ante Markovića. Ta vlast, je međutim, srušena izbijanjem rata u BiH 1992., kada je zamjenjuje administracija kojom dominiraju hrvatski nacionalisti i HVO. Nakon izbijanja sukoba Armije BiH i HVO godine 1993., na području Vareša se odvijaju borbe u kojima je HVO poražen, a lokalno hrvatsko stanovništvo nakon toga izbjeglo.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drva 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd. Samo ti podatci govore o snazi vareškog gospodarstva i broju zaposlenih.

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

 Bosna i Hercegovina

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Općina Vareš". nasbih.com. http://nasbih.com/opcina/11100. pristupljeno 17. 12. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Naselje Vareš". nasbih.com. http://nasbih.com/village/156701. pristupljeno 17. 12. 2015. 
  3. "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Vareš". izbori.ba. http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/95/0. pristupljeno 22. 11. 2016. 
  4. 4,0 4,1 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 113/114/115)". fzs.ba. http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf. pristupljeno 17. 12. 2015. 
  5. 5,0 5,1 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf. pristupljeno 17. 12. 2015. 
  6. 6,0 6,1 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf. pristupljeno 17. 12. 2015.