Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. je proveden u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. godine, prema stanju na dan 30. septembra 2013. godine u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.[1] Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013. godine, prema stanju na dan 31. marta 2013. godine, ali je zbog tehničkih manjkavosti opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012. godine[2] bio odgođen za oktobar.[3][4]

Organizacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je najveće statističko istraživanje koje ima za cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, Popisom se prikupljaju podaci o domaćinstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Podaci koji se prikupljaju popisom stanovništva koriste se isključivo u statističke svrhe. Povjerljivost svih podataka i informacija iz ovog popisa zaštićena je prema Zakonu o statistici Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti ličnih podataka.[1]

Popis 2013. provodi se na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini objavljenog u Službenim novinama Federacije BiH, broj 14/12[3] i Zakona o izmjenama o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine (Službeni glasnik BiH br.18/13), kojima se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, obaveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obaveze i dužnosti građana kao davatelja popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i financiranje popisa.

Popisni krugovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Prostor cijele Bosne i Hercegovine podijeljen je u 24.321 popisnih krugova, od čega je 15.782 u Federaciji BiH, 8.087 u Republici Srpskoj i 452 u Brčko distriktu BiH. Većina popisnih krugova se sastoji od 70 do 100 domaćinstava. Popisne krugove su izradili Federalna uprava za geodetske poslove FBiH, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i Odsjek za javni registar Vlade Brčko distrikata BiH u saradnji sa organima lokalne uprave koji su pripremili i tehničku dokumentaciju za svaki popisni krug.

Formulari za popis[uredi - уреди | uredi izvor]

Popisni podaci unose se na formulare: na Popisnicu (P-1) za svaku popisanu osobu i Upitnik za domaćinstvo i stan (P-2).[5][6]

Popisnica (P-1)[uredi - уреди | uredi izvor]

Upitnik za domaćinstvo i stan (P-2)[uredi - уреди | uredi izvor]

Popisne informacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Podaci o stanovništvu[uredi - уреди | uredi izvor]

Popisom stanovništva bit će obuhvaćene sljedeće teme:

  • mjesto uobičajenog stanovanja,
  • ime,
  • ime oca ili majke,
  • prezime,
  • spol,
  • datum rođenja i jedinstveni matični broj građana,
  • mjesto rođenja,
  • prisutnost, dužina i namjera prisutnosti/ odsutnosti u mjestu popisa,
  • mjesto stanovanja neposredno po rođenju,
  • mjesto stalnog stanovanja osobe u vrijeme popisa iz 1991. godine,
  • je li osoba bila izbjeglica iz Bosne i Hercegovine,
  • je li bila raseljena osoba u Bosni i Hercegovini,
  • ima li osoba formalno-pravno status raseljene osobe i namjerava li se vratiti u mjesto iz kojega je raseljena,
  • naselje Bosne i Hercegovine iz kojega se osoba doselila i godina doseljenja,
  • je li osoba ikada živjela izvan Bosne i Hercegovine godinu i dulje,
  • mjesec i godina doseljenja i država iz koje se osoba doselila,
  • razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu,
  • zakonsko bračno stanje,
  • izvanbračna zajednica,
  • broj živorođene djece i mjesec i godina njihova rođenja,
  • državljanstvo,
  • etnička/nacionalna pripadnost,
  • materinski jezik,
  • vjeroispovijest,
  • pismenost,
  • najviša završena škola,
  • stečeno zvanje,
  • škola koju osoba pohađa,
  • trenutačni status aktivnosti, položaj u zaposlenosti,
  • grana privredne djelatnosti firme (na glavnom poslu),
  • zanimanje,
  • glavni izvor sredstava za život,
  • je li osoba uzdržavana,
  • aktivnost uzdržavatelja,
  • mjesto rada odnosno pohađanja škole i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja;
  • funkcionalna sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i uzrok invaliditeta,
  • dužina i zemlja boravka u inostranstvu za civilne osobe na privremenom radu i boravku u drugoj državi i mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini za njih i članove njihovih obitelji;[3]

Podaci o kućanstvima i poljoprivrednim domaćinstvima[uredi - уреди | uredi izvor]

U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o kućanstvima:

  • ime i prezime osobe na kojoj se vodi kućanstvo,
  • srodnički i obiteljsk sastav kućanstva,
  • naziv naselja, ulica i kućni broj u kojoj je kućanstvo nastanjeno,
  • osnova po kojoj kućanstvo koristi stan.[3]

Podaci o stanovanju[uredi - уреди | uredi izvor]

U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o stanovima i drugim objektima za stanovanje:

  • vrsta objekta za stanovanje,
  • vrsta kolektivnog stana,
  • način korištenja stana,
  • lokacija stana,
  • nastanjenost konvencionalnih stanova,
  • broj lica koja tu stanuju,
  • sprat na kojem se stan nalazi,
  • oblik svojine na stanu,
  • površina stana,
  • broj soba u stanu,
  • površina kuhinje,
  • uslovi u kupatilu i toaletu, električna energija, plin i sistem vodosnabdijevanja, instalacije za centralno grijanje i kanalizacioni sistem;
  • vrste grijanja,
  • glavna vrsta energije koja se koristi zagrijanje stana,
  • godina izgradnje zgrade,
  • vrsta zgrade u kojoj se stan nalazi,
  • pretežni materijal nosive konstrukcije zgrade,
  • vrsta krovnog pokrova zgrade i stanje u kojem se zgrada nalazi.[3]

Probni popis 2012.[uredi - уреди | uredi izvor]

Probni popis za zvanični Popis stanovništva održan je od 15. do 29. oktobra 2012. u općinama: Banja Luka (Banja Luka, Šarovac), Bihać (Bihać, Velika Gata), Bijeljina (Bijeljina, Janja), Brčko (Klanac, Donji Brezik, Ograđenovac, Bijeljinska Cesta, Bosanska Bijela), Cazin (Tržačka Raštela), Centar (Sarajevo), Doboj (Doboj, Osječani Gornji), Foča (Foča, Brod), Gacko, Goražde (Goražde, Vitkovići, Zupčići), Mostar (Mostar, Vihovići), Ilidža, Ilijaš (Mrakovo), Istočno Novo Sarajevo (Miljevići), Kakanj, Kozarska Dubica, Livno (Livno, Veliki Guber, Dobro), Lukavac (Krtova), Neum, Novi Grad (Sarajevo), Novo Sarajevo, Orašje (Orašje, Kostrč, Tolisa), Pale, Prijedor (Prijedor, Omarska), Prnjavor (Štivor), Stari Grad (Sarajevo), Šipovo, Široki Brijeg (Široki Brijeg, Kočerin, Oklaji), Teslić (Barići), Travnik (Travnik, Turbe), Trebinje, Tuzla (Tuzla, Dobrinja), Ugljevik, Zenica (Zenica, Banloz) i Zvornik (Donji Lokanj).[1]

Kontroverze[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost, vjeroispovijest, maternji jezik[uredi - уреди | uredi izvor]

Na pitanje 24 (nacionalno/etničko izjašnjavanje), 25 (izjašnjavanje o vjeroispovijesti) i 26 (maternji jezik) u Popisnici su uz polje za upis podatka popisivaču (ali ne i popisaniku) radi olakšanja unosa podataka ponuđeni i određeni modaliteti kod kojih je bilo potrebno samo staviti "X" u odgovarajuću kućicu (primjerice, u 24. pitanju modaliteti: "Bošnjak/Bošnjakinja", "Hrvat/Hrvatica", "Srbin/Srpkinja" i "Ne izjašnjava se"). Prilikom ispunjavanja Popisnice popisanik nema pravo na uvid u taj formular, nego mu je tek nakon što je formular ispunjen popisivač dužan dati Popisnicu na uvid i potpis.

Nacionalno izjašnjavanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog osjetljivosti pitanja o nacionalnoj pripadnosti (pitanje 24 na Popisnici)[6], političke stranke godinama se nisu mogle dogovoriti o provedbi popisa. Bošnjačke su stranke inzistirale na tome da se on ne provodi sve dok se ne okonča proces povratka izbjeglih i prognanih jer će se u protivnom i zakonski prihvatiti stanje nastalo progonima i ratnim zločinima. Predlagale su i da se popis eventualno provede no bez izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali su se tome odlučno protivile stranke iz Republike Srpske koje su tražile da to izjašnjavanje bude obavezno.[2] Na konačnom obrascu, Popisnici P-1, na ovo pitanje navedena je primjedba da na osnovu člana 12. Zakona o popisu popisanik može da se i ne izjasni.[6]

Religiozna pripadnost[uredi - уреди | uredi izvor]

U prvoj varijanto formulara Popisa u rubrici 25. navedene su mogućnosti za izjašnjavanje o vjeroispovjesti popisanika: islamska, katolička, pravoslavna, Ne izjašnjava se i opcija Ostali; Opcija ostali ima mogućnost upisivanja pripadnosti nekoj vjeroispovjesti, ali nije postojala opcija Ateist, tako da nereligiozne osobe uopće nemaju mogućnost slobodnog izjašnjenja.[7]

U konačnoj verziji formulara, pored tri vjeroispovjesti (islamska, katolička i pravoslavna), uvedeni su i modaliteti agnostik, ateist i ne izjašnjava se,[6] ali sa primjedbom da po članu 12. Zakona o popisu, popisanik ima pravo da se ne izjasni na ovo pitanje.[6] Ukoliko popisanik na ovo pitanje da odgovor koji popisivaču u Popisnici nije ponuđen, tada se on upisuje u polje predviđeno za to.

Maternji jezik[uredi - уреди | uredi izvor]

Za razliku od odgovora iz rubrike 24. (nacionalna pripadnost) i 25. (vjeroispovjest), po Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, koja su neobavezna, pitanje iz rubrike 26. o maternjem jeziku je obavezno i ukoliko se na njega ne odgovori, moguća je novčana kazna u iznosu od 100 do 10.000 KM[7] Tako se po preporuci Konferencije evropskih statističara (CES), koja naglašava potrebnu slobodu za pojedinca da ne odgovori na pitanja o etničkoj pripadnosti, religiji ili jeziku; ako je baš interes za tim pitanjem, za jezik se preporuča postaviti minimum dva odvojena pitanja, jedno o maternjem (prvom), glavnom (jezik kojim se najbolje vlada) ili jeziku koji se najviše govori kod kuće ili na poslu, te drugo pitanje o znanju jezika – sposobnost govora ili pisanje na jednom ili više određenih jezika,[7] ovakva formulacija pitanja smatra neprimjernim.

Sfera privatnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Po članu 11. tačka 2. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, moguće je da lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva, starijim od 15 godina, može dati punoljetni prisutni član domaćinstva kojem su podaci najviše poznati,[3] što može dovesti do davanja pogrešnih podataka, pogotovo u patrijarhalnim sredinama.[7]

Konačni rezultati[uredi - уреди | uredi izvor]

Na dan 30. juna 2016. objavljeni su zvanični rezultati popisa.[8]

Broj
stanovnika[8]
% Broj
domaćinstava
Prosječan broj
članova domaćinstava
Broj
stanova
Bosna i Hercegovina 3.531.159 100,00% - - -
Federacija Bosne i Hercegovine 2.219.220 62,85% - - -
Republika Srpska 1.228.423 34,79% - - -
Brčko Distrikt 83.516 2,95% - - -

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]