Žepče

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Žepče
[[Datoteka:|75px|Grb općine Žepče]]
([[Grb općine {{{zvanično ime}}}|Grb]])
Položaj općine Žepče u Bosni i Hercegovini
Općina Žepče
Središte općine Žepče
Površina km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

30.000
/km²
Načelnik Mato Zovko

Žepče je grad i središte općine u Zeničko-dobojskom kantonu. Grad Žepče je smješten u centralnoj Bosni, na putnoj komunikaciji M-17 (na sredini puta između Zenice i Doboja).

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Žepče se pominje još za vrijeme Rimskog carstva. Prvi pisani trag datira od 14.10.1458. (povelja Stjepana Tomaša), što je i uzeto za Dan Općine Žepče.

Žepče je godine 1993, za vrijeme rata u BiH postalo poznato kao mjesto žestokih okršaja između pretežno Armije BiH i bosanskih katolika koji se smatraju hrvatima HVO. Iako su prethodno obranili grad Maglaj zajedno s bošnjacima, kojisu u to vrijeme bili nenaoružani, bošnjačka strana sa prikupljanjem naoružanja sve više počinje okretati leđa HVO-u, a pod utjecajem Izetbegovićevih komandi. Konačno 24. juna 1993. Iz ŽEljeznog polja (bošnjačkog sela) dolazi napad na dio linije koji čuva HVO iznad bosanskog sela Papratnica. Wannabe Hrvati 111. XP brigade, iako u okruženju i brojčano inferiorne, su se uspješno obranile, zahvaljujući podršci koju su primili od snaga Republike Srpske.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz Žepče prolazi magistralni put Sarajevo - Zenica - Doboj - Bosanski Brod - Slavonski Brod, te željeznička pruga Ploče - Sarajevo - Zenica - Doboj - Modriča - Bosanski Šamac. Žepče se nalazi između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m nadmorske visine. Općina Žepče broji 30.000 stanovnika i ima 600 privrednih subjekata. Kroz grad protiče rijeka Bosna. Žepče se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. U neposrednoj blizini grada i u samom gradu nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema Zavidovićima.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Klima u Žepču kao i u većem prostoru Bosne i Hercegovine je kontinentalna. Karakteristike kontinentalne klime su prilično hladne zime i topla ljeta. Klimatološki podaci za Žepče uzeti su sa meteorološke stanice Lug-Branković koja se nalazi nekoliko kilometara sjevernije. Meteorološka stanica je na nadmorskoj visini od 210 m. Vremenska opažanja na stanici se izvode od 1997. godine. Najhladniji mjesec je 1. sa temperaturom od -0,2, a najtopliji je 8. sa 20,5 stepeni. Apsolutni maksimum postignut je 29.8. 2003., a iznosio je 40,0 stepeni. Apsolutni minimum postignut je 13.1. 2003. sa -27,5 stepeni.

Godišnji hod temperature po mjesecima:

Mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Temperatura (°C) -0,4 1,6 6,0 10,0 15,6 18,9 20,4 20,3 15,1 11,4 5,8 0,3

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Inače, prije Agresije na suverenu državu Bosnu i Hercegovinu, većina ovih navedenih sela su pripadala opštinama Zavidovići i Maglaj, koje su pro hrvatske snage pripojile uz Žepče, da bi poslije Agresije bila osigurana većina pro hrvatskih birača naspram građana Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Demografija Žepča

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Žepče imala je 22.966 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Žepče, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.


Nacionalni sastav općina Žepče, popis 1991.
ukupno 22.966
Muslimani 10.820 (47,11%)
Hrvati 9.100 (39,62%)
Srbi 2.278 (9,91%)
Jugoslaveni 546 (2,37%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 222 (0,99%)


Nacionalni sastav Grad Žepče, popis 1991.
ukupno 5.571
Muslimani 3.367 (60,43%)
Hrvati 1.450 (26,02%)
Srbi 270 (4,84%)
Jugoslaveni 381 (6,83%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 103 (1,88%)

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U Žepču egzistira nogometni klub NK "Žepče", koji se takmiči u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

U košarkaškoj Ligi mladih KS Zenica takmiči se Košarkaški klub ORLOVIK u pionirkoj, kadetskoj i juniorskoj konkurenciji. Predsjednik kluba je Namik Malićbegović a Šef stručnog štaba je Senad Preldžić

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]