Kneževo (Bosna i Hercegovina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Skender Vakuf / Kneževo)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kneževo
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 19.418 (1991.)
Geografija
Koordinate 44°28′16″N 17°22′44″E / 44.471111°N 17.378889°E / 44.471111; 17.378889
Kneževo na karti BiH
Kneževo
Kneževo
Kneževo na karti BiH
Ostali podaci


Koordinate: 44° 28′ 16" SGŠ, 17° 22′ 44" IGD
Kneževo (do 1992. Skender-Vakuf), gradić i općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić. Administrativno pripada Republici Srpskoj.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Opština Skender Vakuf/Kneževo se nalazi 50 km jugoistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem m56. Prostire se na površini od 25000 km2, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, i vrlo je bogata kao crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Skender Vakuf je osnovan drugom polovinom 17. vijeka. Osnivačem grada se smatra Hadži Ali-dedo. Temlik-zemlje Skender Vakufa uknjižene su 1105. godine, o čemu govori ferman iz sidžila jajačkog kadije, uništen u urbicidnoj destrukciji Orijentalnog Instituta u Sarajevu.

U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, Hadži Ali-dedina džamija, u narodu poznata kao Stara džamija, prva džamija na Balkanu i u Bosni i Hercegovini koja je u unutrašnosti sadržavala kabur.

Dio područja opštine sa naseljenim mjestima: Bregovi, Brnjići, Bunar, Čarići, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kostići, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići Dejtonskim sporazumom pripao je Srednjobosanskom kantonu u FBiH.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo općine Skender Vakuf; Popis 2013: Ukupno 9793 stanovnika.
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 13.263 (68,30 %) 15.953 (69,51 %) 15.926 (74,35 %)
Hrvati 4770 (24,56 %) 5395 (23,50 %) 4431 (20,68 %)
Muslimani 1071 (5,51%) 1141 (4,97%) 947 (4,42%)
Jugoslaveni 169 (0,87 %) 318 (1,38 %) 9 (0,04 %)
Ostali i nepoznato 145 (0,74 %) 141 (0,61 %) 106 (0,49 %)
Ukupno 19.418 22.948 21.419

Skender Vakuf (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi - уреди | uredi izvor]

Skender Vakuf; Popis 2013.: Ukupno 3.958 stanovnika.
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2484 (66,08 %) 1491 (51,23 %) 723 (42,83 %)
Muslimani 1063 (28,27 %) 1118 (38,41 %) 923 (54,68 %)
Hrvati 42 (1,11 %) 45 (1,54 %) 17 (1,00 %)
Jugoslaveni 111 (2,95 %) 205 (7,04 %) 5 (0,29 %)
Ostali i nepoznato 59 (1,56 %) 51 (1,75 %) 20 (1,18 %)
Ukupno 3759 2910 1688
Nacionalnost 1991.
Srbi 2.484
Muslimani 1.063
Hrvati 42
Jugosloveni 111
ostali 59
Ukupno 3.759

Stanovništvo po općinama Sreza Kotor Varoš, 1953.[uredi - уреди | uredi izvor]

Popisno područje Ukupno Srbi Hrvati Slovenci Makedonci Crnogorci Jugoslaveni
neopredijeljeni
Česi Poljaci Rusini
Ukrajinci
Ostali Sloveni Ostali nesloveni
SREZ KOTOR VAROŠ 37898 25008 6485 4 4 10 6375 2 2 8
Kotor Varoš 4715 805 2640 2 3 6 1253 1 1 4
Maslovare 4574 3966 8 600
Previle 4576 3537 696 342 1
Skender Vakuf 7100 6566 16 518
Šiprage 7746 6036 24 1 1 1682 2
Vrbanjci 4919 1678 1728 1 4 1505 1 1 1
Zabrđe 4268 2420 1373 475

[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U bivšoj Jugoslaviji Općina Kneževo poznata je po Vazdušnoj banji a.d. Skender Vakuf.

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Skender Vakuf je bosanski toponim. Potiče od Turske riječi Iskender, od Iskenderije - kraja iz kojeg je Hadži Ali-Dedo došao u Bosnu. Rijeka što teče u blizini Skender Vakufa zove se Ugar. Većinu stanovništva Skender Vakufa činili su Muslimani sve do 1971. godine, kada jugoslavenski projekat naseljavanja pravoslavaca u čaršiju tu skupinu prevata u većinu. U 1950im su naseljavanja krenula sa sela kao Bastaji, Bokani, Borak, Bregovi, Čarići, Ćukovac, Golo Brdo, Imljani, Javorani, Kobilja, Kostići, Mokri Lug, Paunovići, Rađići, Šolaji, Vlatkovići i Živinice.

Na području opstine Skender Vakuf, nalazi se znamenit stećak, kameni spomenik iz srednjovjekovne Bosne. Najpoznatiji je na Vukovoj baštini, nedaleko od grada. Iz 17. i 18. vijeka nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima (Sv.Nikole) i u Imljanima (Sv.Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv.Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjeruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U Skender Vakufu/Kneževu postoji jedna osnovna i jedna srednja škola. Poslije srednje škole, učenici nastavljaju obrazovanje u Banjoj Luci.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Fudbalski Klub iz Kneževa "Progres", je osnovan u junu 1971 godine.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Starosjedilačke familije u Skender Vakufu su Imamović, Hadžić, Mušanović, Alibegović, Dedić, Krkić, Šapan, Ćelić.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]