Rogatica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rogatica
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991))  ?
Geografija
Koordinate 43°48′N 19°00′E / 43.8°N 19°E / 43.8; 19
Rogatica is located in BiH
Rogatica
Rogatica
Rogatica (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 47′ 60" SGŠ, 19° 00′ 00" IGD


Rogatica je opština u jugoistočnoj Bosni, u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Republici Srpskoj.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rogatica se nalazi u južnom djelu istočne Bosne. Smještena je u kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a s istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prače. S istoka Rogatici gravitira područje koje se prostore do rijeke Žepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac.

Rogatičku kotlinu presjeca rijeka Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. istočno od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu ona prima dva potoka Toplik i Gračanicu.

Ovaj kraj je pretežno srednje planinski. Od čitave površine rogatičke opštine, koja zaprema 66,437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište s visinom između 800 i 1900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najveće Devetak 1 417, Sjemeć, Tmor, Bokšanica 1 254 i dr.

Na ovom prostoru, u dolini rijeke Prače, nalaze se i poznate pećine: Mračna pećina i Govještica

Središnja godišnja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu julu dostiže 35 °C, a minimalna u januaru do -28 °C.Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.

Susjedne opštine Rogatici su: Goražde, Rudo, Višegrad, Srebrenica, Vlasenica, Han Pijesak, Sokolac i Pale.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

U opštini Rogatica danas živi oko 12.000 stanovnika (procjena za 2010 godinu).

Odlukom o formiranju mesnih zajednica na području opštine Rogatica osnovano je 13 mesnih zajednica kojima su obuhvaćena sva naseljena mesta i koje u skladu sa zakonom i Statutim mesne zajednice obavljaju poslove od interesa za građane sa tog područja.

Zahvaljujući donacijama obnovljeni su mnogi objekti, koji su bili uništeni tokom rata od 1992-1995. Srbi (oko 8000) , koji su izbegli iz Sarajeva i Goražda, prodali su svoje predratne nekretnine, kupili druge u Rogatici i tu se nastanili, tako da je značajno promenjena nacionalna struktura u odnosu na 1991.

Stanovništvo prije rata[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području opštine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borike, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.

Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto bošnjačkih sela, 31 čisto srpska sela i da je bilo 59 mješovitih sela od tog broja 40 s bošnjačkom većinom i 19 sa srpskom većinom.

Tabela 1 - nacionalna struktura na području općine Rogatica po popisu iz 1991.

Bošnjaci 13. 209 60,10 %
Srbi 8.391 38,18 %
Hrvati 19 0,09 %
Jugosloveni 186 0,85 %
Ostali 173 0,78 %
Ukupno 21.978 100 %


Tabela 2 - nacionalna struktura na području grada Rogatica po popisu iz 1991.

Bošnjaci 5.681 63,72 % %
Srbi 2.971 33,32 %
Hrvati 16 0,17 %
Jugosloveni 140 1,57 %
Ostali 108 1,22 %
Ukupno 8.916 100 %


Tabela 3 – vlasništvo nad zemljišnim površinama općine Rogatica

Državno vlasništvo 74,7 % % %
Zadružna svojina 1,2 %
U svojini Bošnjaka 14,45 %
U svojini Srba 9,20 %


U popisni list za popis 1991. prvi put je unesena oznaka "bosanski jezik". Da govore bosanskim jezikom izjasnilo se 55,66 % stanovništva, a da govori "srpski jezik" izjasnilo se 43 % stanovnika općine Rogatica.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Agarovići, Babljak, Batovo polje, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borike, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezova ravan, Brezje, Bulozi, Burati, Centar II, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Donja Šehovina, Donje Godomilje, Donje Osovo, Donji Dub, Drobnići, Dub, Dumanjići, Duvarine, Đedovići, Ferizovići, Gazije, Godomilje (Godimilje), Golubovići, Gornja Šehovina, Gornje Godomilje, Gornji Mesići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Han Stjenice, Heljići, Isakovac, Jačen, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići (Kopjevići), Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kula, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Ljučevo, Mađer, Mahala, Mandre, Maravići, Matino Brdo, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Nišani, Obhodža, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Paklenik, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Petov do, Pijevčići, Plandište, Planje, Pljesko, Plješivica, Podgaj, Podgrad, Podokuka, Podzid, Pokrivenik, Polje, Potkrivenik, Pribošijevići, Pripečak, Prosječeno, Ptičijak, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rudo, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Ciglana, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Tirin Han, Trnovo, Tušine, Varošište, Vinjište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zahrid, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići i Živaljevina.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ilirski i rimski period[uredi - уреди | uredi izvor]

Rogatica po svom položaju pripada širem području Glasinca. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja su obavljena i kod Rogatice (Osovo, Gučevo, Plješivica, Zagorica, Rusanović, Planje, Brezije) zna se da je na tlu Glasinca u predistorijsko doba postojala civilizacija čije se viševjekovno postojanje završava oko 300.g.p.n.e. Nosilac te civilizacije bilo je veliko ilirsko pleme – Autarijati. U istoriji je taj period poznat pod imenom Glasinačka kultura[1]. Zbog postojanja velikog broja gradina i gromila (kod Rogatice je arhelog Franc Fiala istražio 146), zna se da je u doba Ilira Glasinac bio gusto naseljen. Broj stanovnika prije 2300 godina bio je približno jednak broju stanovnika iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. Glasinačka kultura je nestala dolaskom Kelta, koji su prodrlu u Bosnu u četvrtom vijeku prije nove ere. Sa dolaskom Kelta izvršena je na Glasincu prva poznata smjena stanovništva.

Značajno rimsko naselje urbanog karaktera nalazilo se u Rogatici. Sve što se o tom gradu zna poznato je po arheološkim i epigrafskim ostacima iz same Rogatice i njene okoline. Na parcelama zvanim Mazlulovine otkopan je betonski zid, a u blizini je bila I „grčka crkva“. Rimskog građevinskog materijala nalazilo se po cijelom gradu, od mahale Toplik do bolnice. Uz potok Toplik vodio je rimski put, a nađeno je dosta epigrafskih nadgrobnih i votivnih spomenika. Iz njih se zaključuje da su gradom upravljali vojni veterani dovedeni iz raznih krajeva carstva i da je romanizacija išla veoma sporo.[2]


Osmansko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Rogatica se spominje u pisanim dokumentima početkom 15. stoljeća, a krajem 15. stoljeća umjesto imena Rogatica bilježi se ime Čelebi Pazar. To ime je Rogatica dobio po Mehmedu Čelebiji sinu Isa-begovom. Čelebi na turskom znači “gospodski - plemenit".

Mahale su se obično u to doba formirale oko džamija pa tako imamo prve mahale u Rogatici i to: Sinan vojvodinu mahalu, Oruč-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je još zvali. Početkom 16. stoljeća Čelebi Pazar dobiva prvo javno kupatilo s toplom i hladnom vodom - hamam. Izgrađen je vodovod, kojim je dio čaršije dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija muslimani su uzimali abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode.

Već 1528. godine Rogatica ima čaršiju koju čine: zanatske radnje, dućani, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicionalni način. Bilo je dućana i na dvije etaže.

Rogatička čaršija bila je koncentrirana u jednoj ulici s dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legator Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom stoljeću spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju zanatlije kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, nalbanti, aščije, pekari, berberi, abadžije i dr. U 16. stoljeću sagrađeno je nekoliko džamija:

Tekijska, Oručagina, Arnaudija, Careva džamija, Sudžaudinova ili Čaršijska džamija, Serhadija i druge. U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom periodu osmanske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijentalnu varoš i postala sjedište kadiluka.

U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, spomenimo samo dva velika vezira: Sinan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić.

Austro-Ugarsko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

U toku austrougarske vladavine, počev od 1878. godine, mijenja se struktura stanovništva u Rogatici. Prvo se doseljava nekoliko židovskih obitelji i trgovaca drugih nacionalnosti, austrougarskih oficira i činovnika, a s okolnih sela u čaršiju se naseljavaju Srbi.

U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. predstavljeni su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska monarhija organizirala i medu kojim nalazimo sljedeće podatke:Rogatica 1879. ima 1.831 stanovnika, 444 kuće i 471 stan.

Vjerska struktura stanovništva je izgledala ovako:

  • Muslimani 1.693 ili 92,46 %
  • Pravoslavci 131 ili 7,16 %
  • Jevreji 6 lil 0,32 %
  • Katolici 1 ili 0,06 %

Rogatica se kao urbano naselje tada nalazila na 28. mjestu u Bosni.

Sa austrougarskom upravom u ovaj kraj, kao i u cijelu Bosnu prodire i europska kultura. Ona se najprije očituje u uvođenju latinčnog pisma u javnom prometu, u odlasku sve većeg broja mladih ljudi na školovanje u razne europske sveucilisne centre. Tako se medu prvim bosanskim muslimanima koji su stekli visoko europsko obrazovanje bili i Rogatičani.

Među njima je svakako najpoznatiji ljekar dr. Avdibeg Bukvica. Od 1883. godine u Rogatici radi prvi civilni doktor.

U tom periodu sagrađeni su mnogi objekti. Tako su vojne jedinice 1879. god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u dužini 148 km. Odmah iza toga izgrađen je put Rogatica-Goražde 26 km. Na Borikama je 1895. god. osnovana ergela za uzgoj konja i to bosansko-brdske i arapske pasmine. Tokom 1905/1906. izgraden je moderni vodovod u dužini od 4 km. Iz strateških razloga izgrađena je i istočno-bosanska pruga koja je dobrim djelom prolazila kroz područje tadašnjeg rogatičkog sreza. U 1906. godini izgrađen je i put do Mesica u dužini od 9 km. Iza 1908. godine izgrađena je i gradska kanalizacija. U krugu vojnih baraka na ulazu u grad izgrađena je dvospratna zgrada vojne kasarne.

1900. godine u Rogatici niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića. U Kovanju nadomak Rogatice počinje s radom ciglana Nur-bega Brankovića.

U samom gradu svojim vanjskim izgledom i ljepotom posebno su se isticale kuće Hadži Nurudin ef. Hafizovića i Suljage Vajzovića.

Na čelu gradske općine u Rogatici nalazio se popularni gradonačelnik dr. hadži Ahmed-beg Bukvica.

Prema popisu iz 1910. rogatički srez imao je oko 1.400 kmetovskih porodica.

U monografiji Rogatice, po popisu koji je 1910.godine izvršila austrougarska admistracija od 699 zemljoposjedničkih porodica u ovom ataru:

  • 644 su bošnjačke (92,13%),
  • 52 srpske (7,4%),
  • dvije hrvatske (2,29),
  • i jedna jevrejska (0,14%).

Bez ozira na sve, muslimansko stanovništvo je bilo nepovjerljivo prema Austro-Ugarskoj tako da se znatan broj muslimana ovog kraja iseljava prema Turskoj, Sarajevu i centralnoj Bosni, a naročito je to došlo do izražaja u vremenu od 1914-1918. godine.

Između dva svjetska rata[uredi - уреди | uredi izvor]

Agrarnom reformom 1920. godine Kraljevina SHS, a kasnije Jugoslavija mijenja strukturu vlasništva razvlaščujući muslimane i uvodeći u posjed srpsko stanovništvo.

Zemljište oduzeto od veleposjednika-begova trebalo je pravedno dodjeliti svim bezemljašima, a medu njima je bilo i muslimana. To kraljevina SHS nije učinila, nego je svu oduzetu zemlju dodjelila isključivo srpskom stanovništvu.

Od 1919. pa do 1949. godine Rogatički srez se prostirao na 1.465,25 km2 i obuhvatao je područja sadašnjih općina Rogatica i Sokolac te djelove općina Han Pijesak (Podžeplje), Videgradske općine (Međeđa), Goraždanske općine (Ustiprača) i Paljanske općine (Hrenovica i Prača).

1919. godine u Kukavicama kod Rogatice otpočela je eksploatacija ugljenokopa, a naročito to dolazi do izražaja od 1923. god. U 1928. god. napravljena je i žičara koja je ugalj direktno transportovala na željezničku stanicu u Mesiće.

U vremenu od 1928-1932 godine u kulturnom životu Rogatice aktivno je učestvovao i književnik Hasan Kikić, koji je u Rogatici ujedno bio i učitelj.

U Rogatici je građanska škola otvorena 1926. god., a mreža osnovnih škola se proširuje.

U to doba u Rogatici je bilo:

  • 186 zanatskih radnji,
  • 79 trgovinskih radnji te
  • 68 ugostiteljska objekta

U Rogatici se 1936. godine otvara prva prodavaonica obuće "Bata"

Drugi svjetski rat[uredi - уреди | uredi izvor]

Raspad Kraljevine Jugoslavije Rogatica je dočekala kao srednje razvijena bosanska varoš s dosta trgovina, zanatskih i ugostiteljskih objekata, nekoliko industriskih objekata i građanskom školom.

Ovdje je isto tako važno posjetiti na činjenicu da se već 1941. godine znatan broj Bošnjaka iz Rogatice i rogatičkih sela priključio u NOB-u. Najpoznatiji su svakako Ragib Džindo i Suljo Jahić koji su proglašeni za Narodne heroje Jugoslavije. U jesen te godine formirana je Muslimanska četa, a kasnije i Muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, uključili u Šestu istočnobosansku brigadu i na kraju u proslavljenu Šesnaestu muslimansku udarnu brigadu.

Na području Rogatice su se u Drugom svjetskom ratu vodile žestoke borbe, a lokalno stanovništvo je pretrpjelo velike gubitke.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoji nekoliko većih preduzeća koja posluju sa pozitivnim finansijksim rezultatom i to: Drvolik, Vizion, Ikonić Komerc, Šume RS - Sjemeć. Ostalo su preduzeća ispod 50 zaposlenih koja takođe u ukupnom zbiru imaju značajan broj zaposlenih.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Mehmed Sokolović, poznati sportski radnik
  • Kemal Mešić, atletičar
  • Fuad Mešić, bivši atletičar
  • Rajko Kušić-Kuša, poznati džudista,prvak svijeta i učesnik olimpijski igara
  • Alija M. Akšamija, poznati bosanskohercegovački i jugoslovenski fotograf
  • Kasim Kokot, poznati bivši fudbaler
  • Zoran Đerić, političar
  • Mladen Žižović, fudbaler
  • Mihajlo Bajić, poznati načelnik MUP-a
  • Dejan Mićević, sportski radnik
  • Darko Rosić, atletičar
  • Nenad Tošović, fudbaler
  • Tanja Marković, atletičarka
  • Mladen Čačić, rukometaš
  • Indira Husović, manekenka i model
  • Nusret Šišić - Dedo, narodni heroj
  • Jadranko Janjić, bivši fudbaler i trener
  • Jovana Purković, atletičarka
  • Miroslav Radović, fudbaler Legije
  • Radomir Jovičić, političar

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U centralnoj osnovnoj školi " Sveti Sava" sa pet četverorazrednih i jednom osmorazrednom područnom školom na Borikama obrazuje se oko 1.200 učenika, a srednju školu u Rogatici pohađa oko 500 učenika različitih profila obrazovanja. U gradu postoji i obdanište koje obezbeđuje uslove za boravak i obrazovanje 180 dece.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture za Bosnu i Hercegovinu na području opštine Rogatice nalaze se:

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U okviru Sportskog društva "Mladost" deluje nekoliko klubova. Tako se rukometašice takmiče u Zajedničkoj ligi BiH, košarkaši i šahisti su članovi Prve lige Republike Srpske, dok se fudbaleri i odbojkašice takmiče u Drugoj ligi Republike Srpske.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. HISTORIJA AUTARIJATA -Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014
  2. BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  3. Nacionalni spomenici

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]