Kreševo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kreševo je grad i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalazi se oko 55 km zapadno od Sarajeva, u Srednjobosanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kreševo se pod svojim imenom prvi put spominje u jednoj dubrovačkoj povelji 1434. godine. U 15. vijeku je služila kao jedna od rezidencija bosanskog kralja, zbog čega je sagrađena i utvrda.

Već ranije se razvio kao rudarsko mjesto, poznato po rudnicima željeza, bakra, srebra i žive.

To je, između ostalog, pridonijelo da Kreševo u 16. vijeku pod otomanskom vlašću postane jednim od središta metalurgije u Bosni. Već 1469. se u otomanskim dokumentima spominje Kreševska nahija, a od 16. do 18. vijeka Kreševo je bilo sjedište naiba (zastupnika sarajevskog kadije), emina (povjerenika za rudarske poslove) i serdara kao poglavice mjesnih janjičara.

Kreševo je poznato i drevnom franjevačkom samostanu, osnovanom u 14. vijeku. Taj je samostan od svog osnutka više puta bio spaljivan i obnavljan, posljednji put 1885. godine. Samostan je poznat po vrijednim dokumentima vezanim uz historiju Bosne.

Nacionalni spomenici[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kreševo se nalaze sljedeći spomenici:

  • Franjevački samostan u Kreševu sa pokretnom imovinom, graditeljska cjelina
  • Kreševo, historijsko gradsko područje
  • Rimski most u Vrancima, historijski spomenik
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) u Deževicama, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe i nekropola sa stećcima lokalitetu Crvenjak u Komarima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima, historijsko područje
  • Sedam kuća u selu Vranci″ – selu srednjovjekovnih rudara i kovača, grupa građevina
  • Kreševo (tvrđava), historijsko područje.[1]


Demografija[uredi - уреди | uredi izvor]

1991. godine je u kreševskoj općini bilo 6.699 stanovnika. Od toga su 4.738 bili Hrvati (70.73%), 1.527 Bošnjaci (22.79%), 249 Jugoslaveni (3.72%), 33 Srbi (0.49%), a 152 (2.27%) pripadali ostalima.

Grad Kreševo je imao 2.341 stanovnika: 72% Hrvata, 19% Bošnjaka, 6% Jugoslavena, 1% Srba i 2% ostalih.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Alagići, Bjelovići, Troska, Botunja, Bukva, Crkvenjak, Crnički Kamenik, Crnići, Deževice, Drežnice, Gunjani, Kojsina, Komari, Kreševo, Kreševski Kamenik, Lipa, Meoršje, Mratinići, Pirin, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Resnik, Stojčići, Vidosovići, Vodovoji, Volujak, Vranci, Vrela i Zvizd.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U gradu postoji nogometni klub NK Kreševo-Stanić.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Duško Kuliš , poznati pjevač narodne muzike
  • Marija - Maja Pravdić , atletičarka

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Općine Srednjobosanskog kantona
Bugojno | Busovača | Dobretići | Donji Vakuf | Fojnica | Gornji Vakuf | Jajce | Kiseljak | Kreševo | Novi Travnik | Travnik | Vitez
  1. "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kreševo)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=56. pristupljeno 26. 11. 2015.