Srbac

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Srbac

Opstina Srbac.gif

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 23.000
Geografija
Koordinate 45°05′52″N 17°31′30″E / 45.0978°N 17.5250°E / 45.0978; 17.5250
Srbac is located in BiH
Srbac
Srbac
Srbac (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 05′ 52" SGŠ, 17° 31′ 30" IGD


Srbac je grad i opština na sjeveru Bosne i Hercegovine koji administrativno pripada Republici Srpskoj.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Srbac je smješten na ušću Vrbasa u Savu, u sjevernoj Bosni. Površina opštine Srbac iznosi 453 km² i obuhvata 39 naselja u kojima živi oko 23.000 stanovnika. S razvijenom tekstilnom, kemijskom, drvnom industrijom i malom privredom Srbac je trgovačko, obrazovno, zdravstveno, kulturno i sportsko središte. Sjeverna granica opštine poklapa se u dužini od 42 km s međunarodnom granicom između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Brdovito-brežuljkasti oblici reljefa zauzimaju oko dvije trećine srbačkog područja, dok ostali dio čine ravnice. Obradiva zemlja zauzima 60% teritorija; raznovrsna je prema oblastima, a danas aktivno poljodjelsko stanovništvo predstavlja 25% ukupnog stanovništva opštine. Prema geološkim, morfološkim, hidrografskim, klimatskim i ostalim faktorima, srbačko je područje pogodno za uzgoj žitarica. Okolne planine učinile su da se ravničarski dio opštine našao u kotlini, što ovdje uvjetuje i posebnu inačicu kontinentalne klime s izraženim jesenima i proljećima bez jakih vjetrova, ali i s razdobljima ljetnih, zimskih, pa i jesenjih magla. Također se događa da snijeg pada i u svibnju i lipnju.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Bajinci, Bardača, Bosanski Kobaš, Brezovljani, Brusnik, Crnaja, Ćukali, Donja Lepenica, Donji Kladari, Donji Srđevići, Dugo Polje, Durova, Dvorine (Dvorina), Gaj, Glamočani, Gornja Lepenica, Gornji Kladari, Gornji Srđevići, Ilićani, Inađol, Kaoci, Korovi, Kukulje, Lilić (Lilići), Nova Ves, Novi Martinac, Nožičko, Povelič, Prijebljezi, Rakovac, Razboj Lijevče,[1] Razboj Župski, Resavac, Seferovci, Selište, Sitneši, Sitneši Mali, Srbac, Srbac (selo), Srđevići, Stari Martinac i Vlaknica.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Srbac je dobio ime rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije od 2. studenog 1933. godine. Za izbor imena Srbac u osnovi bili su presudna tri čimbenika: zemljopisni, povijesni i narodnosni. Podaci o mjestu i nastanku pojedinih naseljenih mjesta oko Srbca nisu sačuvani. O nastanku imena nekih naselja u narodu su sačuvana predanja. Mjesto Svinjar upisano je i na jednoj karti Germanije iz 1621. godine, a ime je dobio po stočarima koji su dolazili s obližnjih brda.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

U ovom se mjestu nekad odvijala živa trgovina poljoprivrednim proizvodima. Prethodno ime ovoga grada - Bosanski Svinjar - govori o tome koji je artikal bio najzastupljeniji. Zbog toga i zbog pogodnog položaja u njemu su otvarali svoje trgovačke ispostave i mnogi ugledni ljudi onoga vremena iz bliže i dalje okolice - Banje Luke, Bosanske Gradiške, Dubice...

Oni koji su ostavili velikog traga za sobom jesu obitelji Ćirić, Savić, Jejinić. Iza ovih obitelji ostali su nažalost samo dijelovi njihovih imanja, a danas su vidljive samo njihove obiteljske kuće u strogom sreditšu ovog grada. Najznačajnije osobe ovih obitelji jesu:

  • Draginja Ćirić - žena koja se između ostalog bavila i preradom drveta s Motajice gdje je čak bila napravljena i pruga radi lakše komunikacije i prijevoza drveta.To je bila žena koja je dovezla i prvi automobil (Ford) u ove krajeve.
  • Miloje Ćirić, sin Draginjin, koji je pridonio poslijeratnom razvoju Srpca, kao osnivatelj i prvi voditelj suvremenih voćarskih nasada u Sitnesima, te ribnjaka u Bradaci. Počasni građanin grada Srpca.
  • Filip Savić - Veliki trgovac, koji je kao potvrdu svojih sposobnosti podigao kuću, zajedno sa svojom suprugom u strogom središtu grada, velebnu građevinu koja bi i danas, ako bi se obnovila, bila na ponos građana Srpca.
  • Stojan Jejinić - čovjek koji je počeo stvarati u vrijeme Filipa Savića i Draginje Ćirić, i pod njihovim patronatom, te nastavio i dalje i bio uspješni upravitelj Posavine, Poljoprivrednog Kombinata Motajica, koji je upravo pod njegovom upravom doživio najveći procvat. U njemu su se tada našli izuzetni i kvaliteni stručnjaci iz cijele Jugoslavije. Kuća što ju je sagradio Stojan Jejinić 1930. i danas stoji kao podsjećanje na ove ljudi koji su nesebično dali sebe za ovaj kraj, za ljude koji su ponikli pod ovim podnebljem.
  • Uglješa Kojadinović, poznati Jugoslovenski glumac.
  • Branko Grahovac poznati fudbaler (golman) koji je sa mnogo uspjeha branio u klubovima iz Bosne i Hercegovine,Srbije,Crne Gore,Turske i Rumunije.Vrhunac karijere mu je nastupanje u LIGI ŠAMPIONA.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U Srpcu postoje dva fudbalska kluba Sloga iz Srpca,Crvena Zemlja iz Nove Vesi i jedan rukometni klub Rukometni Klub "Srbac".

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Srbac koji govori o općini u BiH je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.