Grude

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Grude su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te obuhvaća prostor omeđen Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16 000 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Zapadnohercegovačkom kantonu u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 15.976 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 15.939 (99,76%)
Srbi 8 (0,05%)
Muslimani 4 (0,02%)
Jugoslaveni 5 (0,03%)
ostali 20 (0,14%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 19.203
Hrvati 19.111 (99,52%)
Srbi 32 (0,16%)
Muslimani 0
Jugoslaveni 5 (0,02%)
ostali 55 (0,30%)

Naseljena mjesta su: Alagovac, Barići, Bili Brig, Blaževići, Bobanova Draga, Boboška, Borajna, Cerov Dolac, Donji Mamići, Donji Zorići, Dragičina (Dragićina), Drinovačko Brdo, Drinovci, Gomilica (Gomilice), Gorica, Grudsko Vrilo, Gornji Zorići, Grude, Grude Istok, Grude Zapad, Jabuka, Krstina, Ledinac, Medovići, Pešija, Pocrte, Podledinac, Pogana Vlakna (Pogana Vlaka), Pogledača, Puteševica, Radmilovac, Raskrižje, Ružići, Sovići, Sovići Gornji, Šimići, Tihaljina, Višnjica, Vrućice i Zagomila.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Predhistorijsko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita.

Rimsko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednjovjekovna Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]

Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Osmansko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.

Austro-ugarsko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobiva mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.

20. stoljeće[uredi - уреди | uredi izvor]

Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992., Grude uskoro postaju centar hrvatskog separatističkog pokreta koji se s vremenom odrazio u stvaranju Hrvatske republike Herceg-Bosne, ukinute Washingtonskim, a kasnije i Daytonskim sporazumima.

Istaknute ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Andrija Šimić (hajduk),
  • Antun Branko Šimić,
  • Rafael Ranko Boban, ustaški pukovnik, general HOS-a.
  • Mate Boban.
  • Fra Paškal Buconjić, biskup
  • Blago Zadro, junak obrane Vukovara
  • Stipe Leko - Ćipa, poznati ultramaratonac
  • Mile Pešorda, književnik i pjesnik
  • Milan Bandić, političar, gradonačelnik Zagreba
  • Zvonko Bušić, političar, borac
  • Josip Ćorluka, nogometaš
  • Mirko Marić, nogometaš

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U grudskoj općini postoje dva nogometna kluba: NK Grude iz Gruda i HNK Boljava iz Drinovaca.

Košarkaški klub HKK Grude trenutno se natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]