Ravno

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ravno
Ravno Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Hercegovačko-neretvanska
Sjedište Ravno
Načelnik Andrija Šimunović
Površina 447 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

?
/km²

Ravno je naselje i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH, a sastoji se od velikog dijela nekadašnje općine Trebinje, sa kojom Ravno graniči. Na zapadu je granica prema općini Neum.


Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Ravno, formirana je Dejtonskim sporazumom od djela općine Trebinje. Obuhvata uski pojas uz granicu sa Hrvatskom, širine pet do 10 kilometara i dužine od 50 kilometara. Praktično, općina je tampon-zona između Trebinja i Dubrovnika, BiH i Hrvatske. Mjesna zajednica Ivanica teritorijano obuhvata oko polovine općine Ravno.

Na području općine je špilja Vjetrenica. Prvi put se spominje polovicom 1. n.e. u djelu "Povijest prirode" (Historia naturalis) koju 77. godine objavljuje Plinije Stariji.

Područje općine je u Popovom polju. U Popovom polju nema stalnih vrela. Značajnija povremena vrela pripadaju grupi pećina s vodom, a njihova aktivnost je vezana za postojanje dolomitne barijere između Popovog polja i mora. U razdobljima velikih i srednjih voda nakon dužih oborina iz ovih vrela pojavljuju se znatne količine vode, a u sušnim ljetnim razdobljima dotok je relativno mali ili se voda zadržava u dostupnim sifonskim dijelovima podzemnih kaverna. U području oko Zavale pojavljuje se nekoliko takvih vrela:

  • Pokrivenik (Mareva ljut)
  • Lukavac (ispod ulaza u Vjetrenicu) čije vode imaju vezu sa vodama donje Vjetrenice.
  • Čvaušnik i Čvostik (kod Čvaljine)

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iz brončanog ili željeznog doba su:

  • Velja gradina sa ostacima suhozida, kod Zavale u pravcu Golubinca
  • Gradina na prostoru Bobanskih brda, u Golubincu.
  • Gradina Čvaljina
  • Gradina, Orahov Do

Ovi ostaci govore o naseljenosti Ilira u to vrijeme.

Ravno se nalazilo u srednjovjekovnoj župi Popovo. Spominje se u Ljetopisu popa Dukljanina i u darovnici crkvi sv. Petra, koju je izdao knez Miroslav, Nemanjin brat, u Limu s kraja XII vijeka.

U kasnom srednjem vijeku, po raspadu države cara Dušana, župom Popovo naizmjenično gospodare Nikolići i Sankovići, kada je definitivno uzima pod svoju vlast Sandalj Hranić Kosača. U prvoj polovini XV vijeka na brdima iznad Zavale, na lokalitetu Klisura podignut je grad koji se u istorijskom izvoru iz 1444. godine javlja pod imenom Popovski grad. To je ujedno bila jedina srednjovjekovna tvrđava na području Popova. Grad je pripadao Kosačama. Iz ovog vremena je nekoliko lokaliteta sa stećcima:

  • Crkvina, Zavala
  • Golubinac
  • Kijev Do
  • Groblje, Belenići

Za vrijeme raspada SFRJ, Ravno je, u kome su većinu stanovništva činili Hrvati, napadom JNA koji nije ničim izazvan, 1. 10. 1991. spaljeno i do temelja razoreno, jer se našlo na putu prema Dubrovniku i dubrovačkom primorju, a dalje prema dolini Neretve. Taj događaj se zbio na teritoriji BiH, tada još uvijek nominalno u okviru SFRJ. Bosanskohercegovačke vlasti na čelu s Alijom Izetbegovićem na njega su reagirale tako da je on odgovorio da to nije "njihov rat". Napad je planiran, jer su se topovi ispod Ravnoga ukopali 18. rujna 1991. Napad nije nije imao tko isprovocirati, jer je tada u Ravnom bilo oko 50 starijih osoba i bez ikakvoga oružja. Prva ratna žrtva u BiH je tako iz Ravnog, Nikola Brajić, vozač Hitne pomoći u trebinjskoj bolnici, u kojoj je umro od zadobivenih teških tjelesnih povreda koje su mu nanijeli pripadnici tadašnje JNA.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Srbi 917
Muslimani 21
Hrvati 800
Jugosloveni 15
ostali 13
Ukupno 1771

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Ravno nalaze se slijedeći spomenici:

  • Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali, graditeljska cjelina. Freske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Uradio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine.
  • Crkvina u Zavali, arheološko područje Na južnoj strani nalazišta su još uvijek dobro očuvani ostaci katoličke crkve sv. Petra, a sjeverna, manja je pravoslavna crkva sv. Petke, u lošem stanju. Uz podužne zidove crkve sv. Petke protežu se dva zida neke treće građevine (samostana?). Na ovom lokalitetu je i nekropola stećaka.
  • Zaplanik, historijsko područje. Nacionalni spomenik čini prapovijesna grobna gomila (tumulus), srednjovjekovna nekropola sa 30 stećaka, ostatci srednjovjekovne crkve, pravoslavna crkva posvećena svetim Apostolima Petru i Pavlu i pravoslavno groblje sa 15 krstova. [1]

Turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Špilja Vjetrenica, rodna kuća oca Ruđera Boškovića u Orahovom Dolu, ostaci crkve sv. Petra u Zavali iz XI. stoljeća, crkva sv.Roka na Trebimlji iz V stoljeća, crkva sv. Mitra u Ravnom iz predturskog razdoblja

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Ravno koji govori o općini u BiH je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.