Konjic

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nema ime = Hercegovačko-neretvanski
Konjic Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija {{{županija}}}
Sjedište Konjic
Načelnik Emir Bubalo (SDA)
Površina 1.101 km km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

43.878 (1991.)
?/km²

Konjic je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice. Grad je 1991. brojao oko 11.500, a općina blizu 43.600 stanovnika. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje opštine Konjic nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i graniči sa opštinama : Prozor-Rama, Gornji Vakuf, Fojnica, Kreševo, Hadžići, Kalinovik, Trnovo (FBiH), Nevesinje, Jablanica i Mostar. Općina Konjic je teritorijalno najveća opština u Bosni i Hercegovini i zauzima 1.386.6 km2 koju naseljava 34.500 stanovnika, naseljenih u 175 sela i naselja, organizaovanih u 18 mjesnih zajednica.

Područje se prostire na nadmorskoj visini od 270 m (nivo Jablaničkog jezera) do 2.155 m (planina Prenj) . Na području opštine nalaze se planine: Prenj, Visočica, Bjelašnica, Treskavica, Crvanj i Vranica. Tu su još rijeka Neretva i Rakitnica sa čudesnim kanjonom, te Boračko i Jablaničko jezero.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

U gradu je 1991. godine živelo oko 11.500. Godine 1991 u opštini je živelo 43.878 stanovnika od čega 23.815 Bošnjaka (54,3%), 11.513 Hrvata (26,2%), 6.620 Srba (15,1%), i 1.930 ostalih (4,4%).

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Argud, Bale, Barakuša, Bare, Barmiš, Bijela, Biskup, Bjelimići, Bjelovčina, Blace, Blučići, Bolobani, Borci, Boždarevići, Bradina, Brda, Brdo, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Ciklice, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Čičevo, Čitluk, Čuhovići, Ćesim, Do, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Bradina, Donja Ljubuča, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Gapići, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Bijela, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Gradina, Grušča, Hajduci, Hametlije, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Hotovlje, Idbar, Jakovljevići, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Jurići, Kale, Kalinovik, Kanjina, Kašići, Kišenica, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Luko, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljusići, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Musala, Nevizdarci, Obrenovac, Obri, Ocrkavlje, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Pločinik, Podhum, Podorašac, Pokojište, Police, Polje Bijela, Polje, Požetva, Prevlje, Pržice, Radešine, Rajac, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Ričica, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strane, Strgonice, Striježevo, Studenčica, Suhori, Sultići, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Velika, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje, Zavodac, Zelomići, Zukići, Žerajića Bare i Živanja.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Neolit[uredi - уреди | uredi izvor]

U naselju Lisičićima otkriveno je arheološko nalazište koje pripada mlađem kamenom dobu. Po ovom prvom i najznačajnijem nalazištu cijela grupa je nazvama Lisičićka grupa.

Rimski period[uredi - уреди | uredi izvor]

Arheolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu Karl Pač pronašao je na brdu Repovica u Konjicu, 1897. godine, veliko arheološko nalazište “Konjički Mitrej” (svetilište boga Mitre). Pronađeni su temelji pravouganog svetilišta koje se prostiralo na 45 m2. Zanimljivo je da ovaj mitrej nije ukopan dublje u zemlju, kao što je bilo uobičajeno u gradnji ovih hramova.

Mitrej je imao reljefnu sliku boga Mitre, predstavljenog kao Bog Sunca, u perzijskom odijelu, mlad , snažan, u punom zamahu, ubija svetog bika, kako bi prinio kao žrtvu velikom Ahuramazdi. Slika je dopunjena brojnim simbolima (životinje, geniji) i scenama iz Mitrinog mita ili nekog kultnog rituala. Na poleđini reljefa je prikaz Mitrinog obreda i pričesti.[1]

Slično nalazište je i u naselju Lisičići.

Za vrijeme rata u BiH, oko Konjica su se zbog njegove strateške važnosti vodile borbe, prvo između bošnjačkih i bosanskosprskih snaga, potom između bošnjačkih i hercegovackohrvatskih snaga.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Željeznička stanica u Konjicu

Znameniti ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ante Pavelić, poglavnik NDH, rođen u Bradini pored Konjica
  • Ante Marković, posljednji premijer SFRJ
  • Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac,slikar i karikaturista
  • Nermin Nikšić, političar
  • Zerina Cokoja, poznata pjevačica
  • Davor Jozić, bivši nogometaš
  • Dragan Jakovljević, bivši nogometaš
  • Drago Handanović, poznati vajar
  • Samir Duro, nogometaš
  • Bojan Magazin , nogometaš
  • Luka Rajić, hrvatski poduzetnik
  • Sabaha Mujak, slikarica
  • Nerfid Džumhur, otac tenisera Damira Džumhura
  • Nermin Sofić, sportski radnik i predsjednik kluba MNK "Sofić" iz Buturović Polja kod Konjica
  • Dragan Stojković - Bosanac, Bosanski muzičar i virtuoz.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi: Nacionalni spomenici u Konjicu

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • FK "Igman" Konjic
  • MNK "Sofić" Buturović Polje kod
  • Košarkaški Klub Konjic

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]