Konjic

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Konjic
Konjic Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Hercegovačko-neretvanski
Sjedište Konjic
Načelnik Emir Bubalo (SDA)
Površina 1.101 km km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

43.878 (1991.)
?/km²

Konjic je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice. Grad je 1991. brojao oko 11.500, a općina blizu 43.600 stanovnika. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

U gradu je 1991. godine živelo oko 11.500. Godine 1991 u opštini je živelo 43.878 stanovnika od čega 23.815 Bošnjaka (54,3%), 11.513 Hrvata (26,2%), 6.620 Srba (15,1%), i 1.930 ostalih (4,4%).

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Argud, Bale, Barakuša, Bare, Barmiš, Bijela, Biskup, Bjelimići, Bjelovčina, Blace, Blučići, Borci, Boždarevići, Bradina, Brda, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Čičevo, Čuhovići, Ćesim, Do, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Bradina, Donja Ljubuča, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Gapići, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Bijela, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Grušča, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Hotovlje, Idbar, Jakovljevići, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Jurići, Kale, Kalinovik, Kanjina, Kašići, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Luko, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljusići, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Musala, Nevizdarci, Obrenovac, Obri, Ocrkavlje, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Pločinik, Podhum, Podorašac, Pokojište, Police, Polje Bijela, Polje, Požetva, Prevlje, Pržice, Radešine, Rajac, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strane, Strgonice, Studenčica, Sultići, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Velika, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje, Zavodac, Zelomići, Zukići i Živanja.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Za vrijeme rata u BiH, oko Konjica su se zbog njegove strateške važnosti vodile borbe, prvo između bošnjačkih i bosanskosprskih snaga, potom između bošnjačkih i hercegovackohrvatskih snaga.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Željeznička stanica u Konjicu

Znameniti ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ante Pavelić, poglavnik NDH, rođen u Bradini pored Konjica
  • Ante Marković, posljednji premijer SFRJ
  • Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac,slikar i karikaturista
  • Nermin Nikšić, političar
  • Zerina Cokoja, poznata pjevačica
  • Davor Jozić, bivši nogometaš
  • Dragan Jakovljević, bivši nogometaš
  • Drago Handanović, poznati vajar
  • Samir Duro, nogometaš
  • Bojan Magazin , nogometaš
  • Sabaha Mujak, slikarica
  • Nerfid Džumhur, otac tenisera Damira Džumhura
  • Nermin Sofić, sportski radnik i predsjednik kluba MNK "Sofić" iz Buturović Polja kod Konjica

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Konjic se nalaze slijedeći spomenici:

  • Arheološki spomenici u sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma. Nacionalni spomenik čini 13 arheoloških spomenika prenesenih sa sljedećih lokaliteta:

1.Crkvina i mekteb u Lisičićima - 7 antičkih spomenika,

2.Memidžanovo groblje u Lisičićima - 1 osamljeni stećak,

3.Kod željezničke stanice u Lisičićima – 1 osamljeni stećak,

4.Gošića han u Ostrošcu - 3 stećka,

5.Nepoznati lokalitet -1 nišan.

Svi spomenici su sa lokaliteta u Lisičićima i Ostrošcu, tj. sa područja koja su potopljena izgradnjom brane u Jablanici i nastankom Jablaničkog jezera.

  • Blatačko jezero sa dijelom kanjona rijeke Rakitnice, prahistorijskim grobnim gomilama, nekropolama sa stećcima i nišanima, naselje Blace (Konjic), kulturni pejzaž
  • Crkva sv Vasilija Velikog sa pokretnim naslijeđem (pet ikona), historijski spomenik. Nalazi se na lokalitetu Varda u Konjicu. Izgrađena je 1886. godine. U ratu 1992 –1995. godine objekat i unutrašnjost crkve pretrpjeli su znatna oštećenja. Ikone su nestale. Sanacija crkve je obavljena 2006.
  • Dolovi-Poljice, kulturni pejzaž
  • Dva stećka na lokalitetu “Gromile“ u zaseoku Račica, historijsko područje
  • Čaršijska (Junuz-Čauš) džamija, graditeljska cjelina. Džamija se nalazi u staroj konjičkoj čaršiji, u neposrednoj blizini starog mosta. Prema tradiciji, gradnja ovog objekta se pripisuje izvjesnom Junuz-čaušu, a datira se u XVI vijek, mnogo prije 1579. godine. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) džamija je više puta pogođena artiljerijskim granatama. Oštećeni su bili krovna konstrukcija, enterijer i zidovi objekta, a munara je pogođena više puta direktnim hicima.
  • Franjevački samostan, graditeljska cjelina. Nalazi se u samom središtu naselja Konjic, na desnoj obali Neretve, ispod brda zvanog Vrtaljica, na lokalitetu u čijoj blizini su bili izgrađeni prvobitni samostan i crkva sredinom 14. stoljeća. Objekte graditeljske cjeline čine: samostanska Crkva sv. Ivana Krstitelja, samostanska zgrada, tri pomoćna objekta (vjeronaučne prostorije - dvorane) i pokretno naslijeđe. Crkva sv. Ivana Krstitelja je građena u periodu 1895-1919. godine. Zgrada današnjeg samostana izgrađena je 1939-40. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata crkva je dosta stradala, ali je nakon toga više puta obnavljana. U toku ratnih djelovanja 1992-95. godine crkva i samostanska zgrada su pretrpjele znatna oštećenja. Poslije 1995. godine crkva je ponovo renovirana.
  • Kozića kuća u Jaseniku, historijski spomenik
  • Kuća poznata kao Trnkina kula u Argudu, historijska građevina
  • Mural Zuke Džumhura
  • Nekropola sa dva sačuvana stećka, selo Krupac, historijsko područje
  • Nekropola sa dva sačuvana stećka, selo Lađanica, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima Česmina glava u Odžacima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima Gradić u Odžacima, , historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima i grobovima u Gračanima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Muzga, Argud, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima i ostaci crkve Grčka glavica u selu Biskup, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima i ostaci srednjovjekovne crkve na lokalitetu “Crkvina“ u Razićima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima Jesenice - Argud, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetima Kaursko groblje (Ciklice) i Brdo u Vrbljanima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kaursko groblje u Borcima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Križevac u Doljanima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kunja u selu Argud, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mašeti u području zaseoka Velika, Bradina, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Ograda (Vlah), historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Ravnice u Dubočanima, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima Poljice, lokalitet Veliko Jezero, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima u Glavatičevu, lokalitet Gajine, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima, na lokalitetu „Dub“, selo Bulatovići, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima, na lokalitetu „Greblje“, selo Tuhobići, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima, nišanima i krstačama u Gornjoj Bradini, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima, selo Ribari, historijsko područje
  • Nekropola sa stećcima, selo Zukići, historijsko područje
  • Nekropole sa stećcima u selu Čičevo, povijesno područje
  • Obri, historijsko područje
  • Stari kameni most u Konjicu, historijska građevina. Sagrađen je 1683. U drugom svjetskom ratu je srušen i obnovljen 1975. Nova rekonstrukcije je urađena 2009. sredstvima Vlade Republike Turske i Vlade Federacije BiH.
  • Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Dabića (Velika) poljana, na obroncima planine Bahtijevice, historijsko područje
  • Pravoslavna crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Borcima, istorijska građevina
  • Prirodno i historijsko područje u selu Gorani
  • Repovačka džamija (Repovac), graditeljska cjelina
  • Selo Lukomir (Gornji Lukomir), kulturni krajolik
  • Stara džamija u Gornjoj Mahali, Seonica, historijska građevina
  • Tekijska (Muhamed-Mehmed-Čauševa) džamija, graditeljska cjelina
  • Vojni objekat Armijska ratna komanda (ARK/D-0) u Konjicu, graditeljska cjelina
  • Zbirka drvorezbarskih proizvoda poznata kao muzej «Mulićev-Rekord», pokretno dobro
  • Zbirka namještaja porodice Nikšić, vlasništvo Armina Nikšića, pokretno dobro
  • Zbirka namještaja porodice Nikšić, vlasništvo Besima Nikšića, pokretno dobro
  • Šantića vila u Borcima, mjesto i ostaci historijske građevine
  • Šurkovića (Odžakovića) kula u Odžacima, historijska građevina [1]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • FK "Igman" Konjic
  • MNK "Sofić" Buturović Polje kod
  • Košarkaški Klub Konjic

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Konjic koji govori o općini u BiH je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.