Mitraizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mitraistički reljef iz 2. vijeka, Louvre

Mitraizam je naziv za religiju, odnosno kult indoiranskog božanstva Mitre koji je uživao veliku popularnost na teritoriji Rimskog Carstva od 1. do 3. vijeka. Vjeruje se da je na područje Carstva došao iz istočnih provincija, odnosno da su ga donijeli legionari. Prvi put se spominje krajem 1. vijeka, a vrhunac je dobio krajem 2. i početkom 3. vijeka kada poklonici Mitre, kome je dana tiula "nepobjedivo Sunce" (Sol Invictus) postaju i pojedini carevi, među kojima će biti i mladi Konstantin. Mitraizam je, međutim, relativno brzo iščezao nakon što je u Carstvu službena religija postalo kršćanstvo, tako da posljednji tragovi datiraju iz 5. vijeka.

Sami sljedbenici mitraizma nisu ostavili pisanih tragova, te se jedini koliko-toliko pouzdani podaci mogu dobiti na temelju svjedočanstava njihovih poganskih ili kršćanskih suparnika, odnosno zahvaljujući arheološkim artefaktima. Na osnovu tih podataka se zaključilo da je kult sinkretički kombinirao određene elemente dotadašnje grčko-rimske religije, prije svega preko misterijskih obreda, ali i krščanstva - kroz promoviranje "kreposnog" života za koga slijedi nagrada na drugom svijetu. S druge strane, kult je bio ograničen na muškarce, i ograničen uglavnom na legionare i vojsku, pa se vjeruje da je to jedan od razloga zašto se nikada nije proširio poput krščanstva.

Mitraizam u Bosni i Hercegovini[uredi - уреди | uredi izvor]

U Konjicu, je arheološko nalazište Konjički Mitrej (svetilište boga Mitre). Pronađeni su temelji pravougaonog svetilišta, 9x6 metara. Svetilište je okrenuto od zapada prema istoku, i sastoji se od jedne prostorije koja se zvala cella ili crypta.

Slika kulta nađena u mitreji u Konjicu je rađena na vapnencu i njene su dimezije slijedeće: 0,59 visina – 0,425m širina i samo 0,10 debljina. Slika je imala reljef sa obe strane. Na reljefu je prikazan bog Mitra kako pod pećinskim svodom ubija bika. U prikazu žrtvovanja je i zmija koja pije krv žrtvovanog bika i škorpija koja napada mošnice bika. U samom uglu polukružnog svoda iznad same glave boga Mitre, nalazi se nezaobilazni prikaz gavrana, koji je sastavni dio legende o Mitri, gdje se on pojavio kao prenosilac naredbe Vrhovnog Boga, po kojoj mu je naređeno da ubije svetog bika. No ova slika iz konjičkog mitreja je specifičnija od drugih koje su nalažene na mnogim drugim lokalitetima, jer se sastoji iz još tri dijela pored osnovnog prikaza tauroktonije (prikaza gdje Mitra ubija svetog bika).

Prikaz sadruge strane je slika gozbe gdje Mitra i Sol gozbom slave završetak svih svojih kušnji. Slika prikazuje šest osoba koje su obučene u orijentalnu odjeću, tri osobe sa frigijskim kapama na glavi, dok dvije prisutne nose maske na glavi i to lijevi masku gavrana, a desni masku lava, dok je jedna osoba gologlava. Ovaj prikaz se slaže sa poznatim detaljima o ritualnoj gozbi koja bi bila održavana u haramovima boga Mitre, kada su se jela bezmesna jela i pilo vino iz ritualnih posuda. U ovom obredu učestvovali su samo posvećeni, inicirani u sedam mističnih stupnjeva, od kojih je prva inicijacija Gavran, a jedna od sedam je i Lav, tako da prikazani ljudi sa maskama lava i gavrana vjerojatno predstavljaju posvećene u ovim inicijacijama.

U konjičkom mitreji nađen je pored ovog reljefa i vrlo dobro očuvan žrtvenik boga Mitre. Na njemu je sasvim lijepo očuvan natpis: Nepobjedivom Suncu Mitri – Lucije Venturije zavjet učini.

Konjički mitrej, iako najznačajniji, nije jedini te vrste koji je nađen u ovim krajevima. Mitreji su nađeni i u Golubiću i Pritoci kod Bihaća, Jajcu, Milama kod Jajca i Potocima kod Mostara. [1]


Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]