Lisičići

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lisičići
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Opština/Općina Konjic
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 238
Geografija
Koordinate 43°41′49″N 17°53′02″E / 43.697°N 17.884°E / 43.697; 17.884
Lisičići is located in BiH
Lisičići
Lisičići
Lisičići (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 41′ 49" SGŠ, 17° 53′ 02" IGD

Lisičići su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Konjic koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 238 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Arheološko nalazište[uredi - уреди | uredi izvor]

Hvarsko-lisičićka kultura je kulturna grupa iz vremena mlađeg neolita, u periodu 2400-2000. godine, nastala na području istočnog Jadrana. Ime je dobila po dva najznačajnija nalazišta, Grapčeva špilja na Hvaru i Lisičiči kod Konjica. Dvojni naziv se koristi da bi se naznačile dvije zone ove civilizacije, sa nekim međusobnim razlikama.

Naselje u Lisičićima bilo je na otvorenom prostoru, što je još jedna potvrda kontinentalnog uticaja sa prostora Butmirske kulture. Naselje je ovalnog tipa od zemunica, sa ovalnim ognjištem u sredini, popločano oblutcima. Jedna od zemunica bila je spremište hrane, a jedna je služila za kulturne potrebe. Zajednička je i jama za pečenje gline. Postojalo je i nekoliko manjih, „individualnih“ ognjišta. Kasnije su građene nadzemne četvrtaste kuće.


Nalazište u Lisičićima je bogato kamenim i koštanim oruđem (šila, igle, harpuni, glačala) i oružjem (sjekire, čekići, bodeži, mlatovi, strelice sa trnom). To je posljedica kontinentalnog uticaja na neolit jadransko-mediteranskog neolita. Nalazišta na Hvaru nisu bogata oruđem i oružjem.

Način života[uredi - уреди | uredi izvor]

Po arheološkim ostacima i nalazima u Lisičićima, neolitski stanovnici su ovdje došli sa šireg prostora Mediterana, i nastavili živjeti pod kontinentalnim uticajem. Bavili su se zemljoradnjom i stočarstvom. Po velikom broju životinjskih kostiju, lov je ipak ostao najvažnije zanimanje i osnovni izvor hrane. Arheološki nalazi potvrđuju dodire između pojedinih neolitskih grupa, Bilo je to vrijeme zatvorene rodovske organizacije, sa mirnim životom u zatvorenim seoskim naseljima bez ratnih sukoba, gotovo pacifistički mirni način života. O tome potvrdu daju iskopine, jer nigdje nije utvrđeno spaljivanje naselja od nekog osvajača (da je bilo takvih sukoba u slojevima zemlje bi se sigurno našlo tragova tih pojava, kao npr. ugljena, pepela i sl.). Svaka je grupa živjela mirnim životom baveći se sticanjem dobara za svakodnevni život kontaktirajući i razmjenjujući robe i iskustva, i takav miran razvoj je trajao sve do kraja III mil.p.n.e..


Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Muslimani 231
Hrvati 5
Srbi 0
Jugosloveni 1
ostali 1
Ukupno 238

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]