Parsovići

Izvor: Wikipedia
Parsovići
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija Hercegovačko-neretvanski
Opština/Općina Konjic
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 176
Geografija
Koordinate 43°46′16″N 17°48′37″E / 43.7711°N 17.8103°E / 43.7711; 17.8103
Parsovići is located in BiH
Parsovići
Parsovići
Parsovići (BiH)
Ostali podaci
Pozivni broj 036


Koordinate: 43° 46′ 16" SGŠ, 17° 48′ 37" IGD

Parsovići su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Konjic koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 176 stanovnika.[1]

Parsovići se nalaze četiri kilometra od Buturović Polja, na desnoj obali Neretvice.

Nalazi se u dolini Neretvice. Pripada Općini Konjic. U Parsovićima se nalazi veća područna osnovna škola pod nazivom Osnovna škola "Parsovići". U sklopu škole se nalaze fiskulturna sala i nanovo izgrađeno vanjsko igralište sa tribinama i rasvjetom. Parsovići su poznati po smotri tradicionalnih pjesama i gangi "Bećarac", koji se tradicionalno održava u ovom mjestu.

Od vjerskih objekata u Parsovićima je izgrađena jedna džamija koja se nalazi u centru sela. Džematski odbor Parsovići obuhvata naselja Parsovići , Kale, Prijeslop, Bušćak.

Nad ulazom u staru džamiju u ovom naselju, stajao je sljedeći natpis: „Dobrotvor hadži Mustafa Sarajlić. Godina 1310.“ (1892) iz čega se jasno zaključuje da je džamija napravljena 1892. godine, a da je sve ili većinu radova platio spomenuti Mustafa Sarajlić.

Godine 2005. džematlije ovog džemata pokrenule su akciju gradnje nove džamije nekoliko metara niže od stare. Nova džamija je završena i svečano otvorena 2. augusta 2008. godine. Prije otvaranja nove džamije u Parsovićima, zgrada stare džamije je uklonjena. Nova džamija ima u donjem katu mektebsku učionicu i abdesthanu, a prostrani molitveni prostor je na gornjem katu. Imam u Parsovićima je Amir ef. Cernica koji je dužnost preuzeo nakon preseljenja na ahiret Adem ef. Mujala.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 176

U sastav Parsovića ulaze i naselja Kale, Prijeslop i Bušćak. Danas u Parsovskim naseljima živi oko 400 Bošnjaka.

Starosjediocima u ovom naselju smatraju se porodice Mravović i Ždere.

Zanimljivosti Nekad je bila u upotrebi krilatica: „Nahija Neretva je sarajevska nahija.“ Naravno da ne začuđuje odlazak Neretljana u Sarajevo, ali je čudno da su i ljudi iz Sarajeva doselili u spomenutu nahiju. Poznate su mnoge porodice koje su porijeklom iz Sarajeva, a danas žive u ovom području: Osmanovići, Crvenci i Čomage u Seonici, Sarajlići u Parsovićima, Šoljići u Solakovoj Kuli. Interesantno je navesti i porodice koje su odselile u Sarajevo i tamo vrlo brzo postigle veliki ugled: Muhibići , Sokolovići , Defterdarije (Buturovići ), Čohadžići i Mujagići .


Geografija[uredi - уреди]

Kroz Parsoviće protiče Rijeka Neretvica koja zbog svoje atraktivnosti privlači mnogobrojne posjetioce i osobe zaljubljene u prirodu. Također ova rijeka u svom gornjem toku posjeduje dobar hidroenergetski potencijal, pa je na njoj planirano 15 mini hidroelektrana u narednom periodu, ukupne instalisane snage oko 25 MW.

Istorija[uredi - уреди]

Parsovići su jedni od najstarijih naselja u dolini rijeke Neretvice (u narodu poznato kao Klis), pa se na nekoliko lokacija u blizini sela mogu naći stećci koji asociraju na naseljenost prije više stotina godina. Pretpostavlja se da su nastali za vrijeme srednjovjekovne Bosne.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Nacionalnost 1991.
Muslimani 149
Hrvati 27
Srbi 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 176

Privreda[uredi - уреди]

Parsovići su poznati po rijetkom nalazištu rude pirofilita koje je još uvijek nedovoljno eksploatisano. Iako je prije ratnih dejstava ovaj rudnik u sklopu preduzeća "Rudar" radio punim kapacitetom i izvozio ovaj cjenjeni resurs, danas je ovaj rudnik van funkcije kao i preduzeće "Rudar" koje je u stečaju.

Domaće stanovništvo se, zahvaljujući prirodnim uslovima, uglavnom uspješno bavi poljoprivredom i stočarstvom.

Reference[uredi - уреди]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze[uredi - уреди]