Obri (Konjic)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obri
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Opština/Općina Konjic
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 286
Geografija
Koordinate 43°42′52″N 17°50′49″E / 43.7144°N 17.8469°E / 43.7144; 17.8469
Obri na karti BiH
Obri
Obri
Obri na karti BiH
Ostali podaci


Koordinate: 43° 42′ 52" SGŠ, 17° 50′ 49" IGD
Obri su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Konjic koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 286 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

U mlađem kamenom dobu područje između Konjica i Jablanice zasigurno je bilo nastanjeno, što potvrđuje i jedno od najvažnijih nalazišta ovoga doba na sjeverozapadnom Balkanu. To je neolitsko naselje u Lisičićima. Dio je hvarsko-lisičićke kulturne grupe, rasprostranjene u Dalmaciji i u Hercegovini.

Iz bronzanog doba (ilirskog) doba potiče tumulus, na kojem se nalaze i srednjovjekovni grobovi sa stećcima. Za lokalitet se veže narodna tradicija obilaženja oko tumulusa i velikog brijesta, koji je tu izrastao. Obilaženje vrše i katolici i muslimani da bi otklonili razne nevolje i tegobe.

Na području sela Obri pronađeni su i spomenici iz antičkog doba. Jedna rimska stela sa usadnikom, dobro očuvana, rađena od krečnjaka, nalazi se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, veličine: 1,86x0,72x0, 30 m. Sastoji se od pseudoedikule na svodu i profiliranog četvrtastog natpisnog anepigrafskog polja. Svod je ukrašen profilacijom, a počiva na dva pilastra koji imaju korintne kapitele i baze. Kako je gore stela ravna, u praznim kutovima kao dekorativni elemenat urezana je po jedna rozeta. U pročelju edikule na svod prikazuje se u reljefu poprsje pokojnika. Na glavi se ne vidi kosa, a od odjeće zapaža se tunika s dugim rukavima i ogrtač koji pokriva lijevo rame, a zakopčan je fibulom na desnom ramenu. Fibula pripada tipu kopča na sidro. Zanimljiv je položaj desne ruke s dva ispružena prsta. Što bi se moglo nazvati “redegestus“, a pripisuje se retoricima. Ispod opisane likovne kompozicije nalazi se ukras koji liči na neki pojas vezen mnogobrojnim listovima u redove. Na gornjem ravnom završetku ima rupu, najvjerojatnije za dodatak.

U srednjem vijeku selo Obri je bilo u sastavu župe Neretva, koja se prostirala između župa Rame i Koma. Pretpostavlja se da je već polovinom XI. vijeka ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi. Oko polovine XIV. vijeka u župi Neretvi može se pratiti intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV. vijeka došlo je do razgraničenja kasnije “Kraljeve zemlje” i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača – kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame.

Nacionalni spomenik[uredi - уреди | uredi izvor]

U naselju se nalazi historijsko područje, raspoređene na tri lokacije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 4. do 6. novembra 2015. godine donijela je odluku da se historijsko područje proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).[2]

Lokalitet Brijest[uredi - уреди | uredi izvor]

U Obarskom polju nalazi se uzvišenje (ograđena parcela) podignuto od zemlje, eliptične osnove promjera 30-ak metara, za koje se pretpostavlja da je tumulus. Na njemu se nalazi kapela građena betonskim blokom, manjih dimenzija. Na ulazu u ograđenu parcelu postavljeni su mermerni stupovi iznad kojih se nalazi poprečna greda, sa piramidalnim završetkom na kojoj se nalazi monogram: A Ω, a ispod tekst: Na čast sv. Ive – u spomen 1300 godina od pokrštenja Hrvata. Sa suprotne strane nalazi se samo krst.

Kapela je jednostavne osnove 4,05 x 4,16 metara, sa trijemom iznad kojeg je toranj i unutrašnjim pravougaonim prostorom. Toranj je visine 4,58 m, pokriven četverovodnim krovom, te je na njega postavljen metalni križ.

Lokalitet Grebine[uredi - уреди | uredi izvor]

Jugozapadno od lokaliteta Brijest, na udaljenosti do 185 m zračne linije, nalazi se lokalitet Grebine/Gredine, na kojemu je smještena nekropola sa 19 stećaka; 13 ploča, 5 sanduka, 1 fragment stećka i 1 grobno mjesto. Stećci su raspoređeni na padini manjeg brijega, dijelom su utonuli u zemlju, obrasli su mahovinom i lišajevima. Od ukupnog broja stećaka samo se na jednom nalazi ukras vodenice.[3]

Lokalitet Borak[uredi - уреди | uredi izvor]

Jugozapadno od lokaliteta Grebine/Gredine na udaljenosti do 320 m zračne linije nalazi se lokalitet Borak, na kojem se nalaze tri stećka; 1 ploča, 1 sanduk i 1 sljemenjak. Stećci su raspoređeni na izduženom brežuljku, dijelom su utonuli u zemlju, obrasli su mahovinom i lišajevima. Samo jedan stećak je ukrašen običnom trakom i poluokruglim reljefnim ispupčenjem.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Muslimani 24
Hrvati 259
Srbi 2
Jugosloveni 0
ostali 1
Ukupno 286

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Pavao Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Skupština općine Konjic, Konjic, 1975.
  • Evlija Čelebija, Putopis, Sarajevo Publishing, 1996.
  • Jusuf Mulić, Konjic i njegova okolina u vrijeme osmanske vladavine (1464-1878), Općina Konjic, Konjic, 2001.
  • Jusuf Mulić, Dvije značajne godišnjice grada Konjica: 620 godina prvog zvaničnog pomena grada i 320 godina od izgradnje bivšeg kamenog mosta, „Hercegovina", 15-16, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, Arhiv Hercegovine, Mostar, 2003.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. "Historijsko područje Obri u Konjicu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Konjic_Obri%20kompl%20HR.pdf. Pristupljeno 15. 10. 2018. 
  3. "Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA. Pristupljeno 9. 2. 2018.