Nada Miletić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nada Miletić (12. maj 1925. Prijedor - 8. oktobar 2002. Sarajevo), arheolog i historičar umjetnosti. Rođena je u porodici prosvjetnih radnika. Srednju školu pohađala je u Skoplju i Čačku. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu]], 1950. godine završila je historiju umjetnosti i arheologiju. Po završetku studija, zapošljava se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu gdje je radila do 1990. god. kada je penzionisana ka muzejski savjetnik.

Arheološka istraživanja[uredi - уреди | uredi kôd]

Za potrebe izrade Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine, učestvovala je u terenskoistraživačkom radu i na brojnim rekognosciranjima širom Bosne i Hercrgovine otkrila je i opisala nekoliko stotina novih arheoloških lokaliteta raznih epoha. [1] Istraživala je sistematski nekoliko najznačajnijih srednjovjekovnih nekropola u BiH:

  • Ranosrednjovjekovna nekropola Mihaljevići kod Sarajeva. U periodu od: 1954. do 1958. godine.
  • Nekropola sa stečcima, Potoci kod Mostara, 1959. godine.
  • Ranosrednjovjekovna nekropola Rakovčani kod Prijedora. U periodu od: 1960. - 1964. i 1972. godine.
  • Ranoslavenska nekropola Mahovljani kod Laktaša - Luke. U periodu od: 1969. - 1971. godine.
  • Srednjovjekovna nekropola Buško blato (Livno) - Kraljičin nasip , Glavica i Bilo polje. U periodu od: 1969. i 1972. godine.
  • Ranosrednjovjekovna nekropola Bugojno - Čipuljići, lokalitet Grudine (srednjovjekovna nekropola sa kontinuitetom korištenja od antičkog doba. U periodu od: 1960., 1961., 1965., 1966., 1967., 1968., 1970. i 1971. godine.
  • Ranoslavensko gradišno naselje Mahovljani kod Laktaša, lokalitet Berek. U periodu od: 1973., 1974. i 1981. godine.

Radovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Njeno glavno naučno područje bila je srednjovjekovne arheologije i srednjovjekovna umjetnost, od vremena seobe naroda i ranoslavenskog doba na području Bosne i Hercegovine.[2] Proučavala je freske u crkvi u Mostaćama kod Trebinja, umjetnost u metalu (posebno nakit), ali je posebno značajan njen rad na proučavanju umjetnosti i fenomena stećaka kojima je posvetila višegodišnji terensko-istraživački rad. Prilikom izložbe Umjetnost stećaka (Beograd, Antverpen, Budimpešta, Pariz i dr.) , a zatim i na mnogim nacionalnim i međunarodnim kongresima, učestvovala je sa referatima i brojnim predavanjima, čime je bitno unaprijedila poznavanje rezultata jogoslavenske arheologije u svijetu. Nada Miletić sastavila je preko 2200 jedinica u raznim enciklopedijama i leksikonima.

  • Slovenska nekropola u Gomjenici kod Prijedora / Nada Miletić, 1967. (knjiga)
  • Izvještaj o iskopavanjima srednjovekovnih nekropola u Buškom blatu / Nada Miletić, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, sveska 37, arheolologija (1982), str. 123-165. (Članak)
  • Ranosrednjovjekovne keramičke posude iz Vrbe kod Glamoča / Nada Miletić, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, sveska 35, 36, arheolologija (1980, 1981), str. 213-224. (Članak)
  • Ranosrednjovjekovna nekropola u Koritima kod Duvna / Nada Miletić, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, sveska 33, arheolologija (1978), str. 141-204. (Članak)
  • Ranosrednjovekovna nekropola u Rakovčanima kod Prijedora / Nada Miletić, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska 25, arheologija (1970), str. 119-177. (Članak)
  • Slovenska nekropola u Gomjenici kod Prijedora / Nada Miletić, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska 21-22, arheologija (1966, 1967), str. 81-154. (Članak)
  • Izvještaj o zaštitnom iskopavanju u Potocima kod Mostara / Nada Miletić, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska 17, arheologija (1962), str. 153-157. (Članak)[3]
  • Nekropola u selu Mihaljevićima kod Rajlovca[4]
  • Umjetnost stećaka[5]
  • Stećci[6]
  • Rani srednji vijek - Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine[7]
  • Rani srednji vijek - Arheološki leksikon[8]
  • Nakit u Bosni i Hercegovini[9]

Odlikovana je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 1973. i Ordenom Zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, 1989. godine.

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Dautović, Andrea; Lalević, Olga (2008). „Bibliografija radova Nade Miletić, naučnog savjetnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine”. Glasnik Zemaljskog muzeja (Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine): 201. ISSN 0581-7501. 
  2. Dautović, Andrea; Lalević, Olga (2008). „Bibliografija radova Nade Miletić, naučnog savjetnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine”. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine): 200. 
  3. Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  4. Nekropola u selu Mihaljevićima kod Rajlovca
  5. Umjetnost stećaka, 1965.
  6. „Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije”. Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  7. „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  8. „Rani srednji vijek”. Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo. https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  9. Nada Miletić: NAKIT U BOSNI I HERCEGOVINI, izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1963, str. 106