Tešanj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tešanj
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Zeničko-dobojski
Sjedište Tešanj
Načelnik  ?
Površina oko 160 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

52.249
oko 320/km²

Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije BiH. Područje općine je nakon završetka rata prostorno reducirano sa 223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja općine Usora površina općine Tešanj je 160 km2.

Tešanj je široj javnosti najpoznatiji kao mjesto radnje popularnog bosanskohercegovačkog filma Gori vatra, odnosno pjesme Iznad Tešnja zora sviće korištene u tom filmu, koja se ponekad kolokvijalno naziva Tešanj.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči s općinama Teslić, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj.

Područje Općine Tešanj čine naseljena mjesta: Bukva, Blaževci, Bobare, Cerovac, Ciglana, Ćaglici, Ćifluk, Dobropolje, Drinčići, Džemilić Planje, Glinište, Jevadžije, Jelah, Jablanica, Jelah-polje, Kalošević, Karadaglije, Koprivci, Kotlanice, Kraševo, Kulica, Lepenica, Logobare, Lončari, Ljetinić, Mala Đonlagićka, Mrkotić, Miljanovci, Medakovo, Mekiš, Musala, Novo Selo, Novi Miljanovci, Orašje Planje (Oraš Planje), Piljužići, Potočani, Putešić, Raduša, Rosulje, Ripna, Šehagička, Šehino Brdo, Šije, Tešanj, Trepče, Tešanjka, Tugovići, Vukovo i Hrvatinovići.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tešanj imala je 48.390 stanovnika, raspoređenih u 47 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 34.938 (72,20%)
Hrvati 8.952 (18,49%)
Srbi 3.078 (6,36%)
Jugoslaveni 1.038 (2,14%)
ostali 384 (0,81%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 34.693
Muslimani 24.200 (69,75%)
Hrvati 7.603 (21,91%)
Srbi 2.692 (7,75%)
Jugoslaveni 39 (0,11%)
ostali 159 (0,48%)

Naseljena mjesta su:

Bejići, Blaževci, Bobare, Bukva, Cerovac, Ciglana, Čaglići, Čifluk, Dobropolje, Drinčići, Džimilić Planje, Hrvatinovići, Jablanica, Jelah, Jelah - Polje, Jevadžije, Kalošević, Karadaglije, Koprivci, Kraševo, Lepenica, Logobare, Lončari, Ljetinić, Mala Đonlagićka, Medakovo, Mekiš, Miljanovci, Mrkotić, Novi Miljanovci, Novo Selo, Omanjska, Orašje Planje (Oraš Planje), Piljužići, Potočani, Putešić, Raduša, Ripna, Rosulje, Sivša, Srednja Omanjska, Šehagička, Šehino Brdo, Šije, Tešanj, Tešanjka, Trepče, Tugovići, Vitkovci, Vrela, Vukovo i Žabljak.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj". Između 1463. i 1521. godine Tešanj je prelazio čas pod tursku, čas pod ugarsku vlast, a u vremenu od oko trinaest godina (1463-1476) Tešanj je bio središte Kraljevstva bosanskog i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru. Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u povijesnim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio "za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva".

Još je 1557. godine otvorena osnovna i srednja škola, han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca... Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Tešanj u Austrijske ruke pada 4.9. 1878. godine. Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj dobiva svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese.

Tešanj doživljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tešnju utiće na razvoj bankarstva u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Austro-ugarski period značajan je za Tešanj i u poljoprivrednom pogledu. Voćarstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi šljive, a dobar rod i kvalitet donijeti će priliv velikih sredstava iz inozemstva.

U toku jedne sezone Tešanj izvozi u Europu do 100.000 tona sirove i suhe šljive. I druge aktivnosti su zapažene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokreću prvi muslimanski književni časopisi - Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i tiskanje osiguravao je Tešnjak Adem-aga Mesić.

Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić. Prestankom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane države SHS i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. To se teško podnosi i stanovništvo se počinje raseljavati. Odlazi u okolna mjesta s jačim komunikacijskim vezama, u Teslić i Doboj. Ukida se tešanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi.

U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata. U periodu 1941-45 tešanjsko područje dalo je 2.800 pripadnika NOVJ, od kojih je 380. Oslobođenje je Tešanj dočekao s hipotekom, obzirom da je iz Tešnja bio doglavnik NDH Adem-aga Mesić. Ponovo se iz Tešnja ljudi sele. Jedan dio stanovništva odlazi u Banoviće, Zenicu i Sarajevo. Ponovo je nastupilo vrijeme stagnacije.

U Tešnju vlast uzima srpski (iako manjinski) ruralni živalj. U vrijeme objave Rezolucije Inform-biroa protiv Komunističke partije i Josipa Broza srpski živalj se opredjeljuje za Staljina i Sovjetski Savez. To će imati za posljedicu smjenjivanje srpskog aparata vlasti na svim nivoima. Vlast preuzima domaće, mahom gradsko stanovništvo. Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija.

Pojačava se urbanizacija prostora, odnosno područja. Ipak potrebno je spomenuti da će Tešanj doći pod svojevrstan embargo u oblasti industrijskog razvoja, ali i u drugim oblastima razvoja u vrijeme pokreta "Mladi Musliman", početkom šezdesetih godina. U tom pravcu Tešanj je jako uporište. No, razumnom politikom i mudrošću ljudi s ovih prostora ta blokada biće razbijena, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Musa Ćazim Ćatić, pjesnik
  • Admir Ljevaković, nogometaš
  • Omer Pobrić, harmonikaš
  • Muharem Ahmić, Ratni komadant ARBiH
  • Edin Šaranović, nogometaš
  • Enis Bešlagić, glumac
  • Esad Muharemović - "Esad Plavi" , pjevač
  • Zlatan "Zlatko" Saračević, bivši rukometaš
  • Avdija Adžamija, bivši rukometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine
  • Ismet Hadžiahmetović, nogometaš
  • Jasmin Muharemović, pjevač
  • Almira Omahić, rukometašica
  • Armina Omahić, rukometašica
  • Halid Fejzić, novinar
  • Irma Merzić, model
  • Senaid "Billy Agic", komičar i vlogger

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

U Mjesnoj zajednici Šije Općina Tešanj nalazi se Restoran "Ribarska kuća" Šije-Tešanj i Restoran "Ponikve".

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalni spomenici[uredi - уреди | uredi izvor]

Na listinacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Tešanj se nalaze sljedeći spomenici:

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Tešanj)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=95. pristupljeno 4. 3. 2016.