Rudnik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Rudnik. Za druga značenja, pogledajte Rudnik (razvrstavanje).
Rudnik ugljena Daw Mill u Ujedinjenom Kraljevstvu

Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Rudnici se otvaraju na mjestima gdje se korisna mineralna sirovina nalazi u povećanoj koncentraciji i količini koja opravdava njeno ekonomsko iskorištavanje (odn. vađenje iz Zemlje i njeno oplemenjivanje).

Ako se korisna mineralna sirovina nalazi relativno blizu Zemljine površine tada se mineralna sirovina vadi površinskim ili dnevnim kopom, a ako se nalazi na većim dubinama u Zemljinoj kori onda se mineralna sirovina dobiva podzemnim ili jamskim kopom.

Površinski ili dnevni kop[uredi - уреди | uredi izvor]

Površinski kop ugljena

Pridobivanje mineralne sirovine na površinskom kopu izvodi se u obliku etaža koje su prilagođene uvjetima ležišta, dimenzijama otkopnih strojeva, konfiguraciji terena, veličini i obliku rudnog tijela. Površinski kopovi imaju veliki postotak iskorištenja ležišta, sigurnije i povoljnije uvjete rada u odnosu na podzemne kopove. Velika mana površinskih kopova je neminovna devastacija površine terena.
Mineralne sirovine koje se najčešće dobivaju na površinskim kopovima su ugljen, rude željeza, bakra i većina nemetala (npr. tehnički i ukrasni kamen, šljunak i pijesak iz riječnih korita, lapor, gips, glina i dr.).
U suvremenom rudarstvu površinski kopovi imaju prioritet u odnosu na podzemne kopove i otvaraju se svugdje gdje postoje povoljni uvjeti za njihovo otvaranje i ekonomska isplativost površinskog pridobivanja.
Danas se 70 % svih čvrstih mineralnih sirovina (uglavnom su to nemetalne mineralne sirovine) dobiva na površinskim kopovima.
Najveći površinski kop bakra na svijetu nalazi se u Čileu.

Podzemni ili jamski kop[uredi - уреди | uredi izvor]

Ulaz u rudnik ugljena

Podzemni kop se otvara za vrednije mineralne sirovine (to su većinom rude, rude uranija, drago kamenje i ugljen) koje se nalaze duboko ispod površine Zemlje. Do mineralnih sirovina dolazi se kopanjem raznih vrsta podzemnih prostorija (kao npr.: okna, potkopi, uskopi, niskopi, prekopi i dr.).

Velika prednost podzemnih kopova u odnosu na površinske kopove je ta da nema izmjene prirodne površinske forme terena na području na kojem se vrši pridobivanje korisne mineralne sirovine. S druge strane nedostatak može biti površinsko slijganje terena. Najdublji podzemni rudnik na svijetu je rudnik zlata u Južnoafričkoj Republici dubine cca. 4000 m.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

  • TauTona, rudnik zlata u JAR, jedan od najdubljih rudnika na svijetu

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Rudnik