Rudarska geologija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Rudna ležišta)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pojednostavljena rudarska karta svijeta

Rudarska geologija je veoma kompleksna geološka disciplina, jer osim geoloških metoda koristi i različite tehnološke i ekonomske metode kako bi dovela do otkrivanja ležišta, odredila njegovu veličinu, oblik i koncentraciju korisnih komponenata.

Pojam ležišta mineralne sirovine[uredi - уреди | uredi izvor]

Rudno ili mineralno ležište je mjesto višestrukog povećanja koncentracije rudne komponente u odnosu na prosječni sadržaj u zemljinoj kori, koje se po kvaliteti, količini i načinu zalijeganja, suvremenim tehničko-tehnološkim postupcima mogu eksploatirati. Svako rudno ležište je proizvod mobilizacije, transporta i odlaganja (depozicije) rudne materije uz karakteristične fizikalno-kemijske ili fizičke procese.

Granica eksploatabilnosti ovisi o ekonomskim i geološkim uvjetima te o tehničko-tehnološkom razvoju.

Pojavljivanje rudnih tijela u prirodi[uredi - уреди | uredi izvor]

Oblik rudnih tijela zavisi o načinu postanka i geološkoj građi terena. Konture rudnih tijela mogu biti oštre ili postupne. Prirodne konture rudnih tijela ne moraju se podudarati s rudarskim (ekonomskim). Okolne stijene su nositelji orudnjenja.

Odnos rudnog tijela prema okolnim stijenama određuje njihov naziv:

a) Singenetska rudna tijela (ležišta) nastala su sinhrono s okolnom stijenom. Razlikujemo krovinu i podinu u rudnom tijelu. Zovemo ih i stratiformna (jer formiraju sloj).
b) Epigenetska rudna tijela (ležišta) mlađa su od okolnih stijena.
c) Konkordantna rudna tijela (zaliježu u seriji sedimentih stijena, engl. Stratabound).
Singenetska rudna tijela su konkordantna, ali i epigenetska mogu biti konkordantna.
d) Diskordantna rudna tijela su isključivo epigenetska.

Podjela rudnih tijela prema obliku[uredi - уреди | uredi izvor]

a) Izometrična rudna tijela

štokovi...velika rudna tijela izgrađena od impregnacija do masivnih tipova orudnjenja (česta kod bakarnih porfirnih ležišta)
gnijezda...mala rudna tijela, obično neravnomjerno raspoređena u prostoru

b) Pločasta rudna tijela

slojevi...najčešći oblik kod sedimentnih ležišta, "slojevita ili slojna ležišta" (stratiformna i stratabound), ne moraju biti sedimentna, samo imaju izraženi uslojeni karakter, opisuju se padom, pružanjem i debljinom
lećasta rudna tijela...čine prijelaz od slojeva ka gnijezdima
žična ili žilna rudna tijela...mogu biti jednostavne i složene žile ili žile tipa konjskog repa

c) Rudni stupovi...imaju dvije dimenzije puno manje od treće

Tipovi orudnjenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema stupnju koncentracije korisnih minerala u rudnim tijelima i načinu ispunjavanja prostora razlikujemo različite tipove orudnjenja:

Impregnacioni tip orudnjenja (diseminirani)...nejednoliko raspršene koncentracije rudne materije u okolnoj stijeni
Štokverkno-impregnacijski tip orudnjenja...sistem sitnih prslina, pukotina ispunjenih rudnim mineralima zajedno s impregnacijama
Žiličasti tip orudnjenja...orudnjenje vezano uz orijentirani sistem prslina i pukotina
Masivna (kompaktna) orudnjenja...su najbogatija

Strukture rudnih ležišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Struktura rudnih ležišta zavisi o općim geološkim uvjetima tijekom stvaranja ležišta (litološke i strukturne karakteristike terena). Oblik endogenih ležišta zavisi o putevima fluida (pukotine, rasjedi, porozne stijene), povoljnim geološkim zamkama, reaktivnosti okolnih stijena koje nose rudište. U pre-rudnom stadiju geološke strukture su bitne za puteve fluida i za odlaganje rudne materije. Inter-mineralizacijski stadij je razvijen tijekom samog stvaranja rudnog ležišta. Post-rudni stadij je vrlo važan za razumijevanje građe ležišta, otkrivanje skrivenih rudnih tijela.

Strukture prema Schneiderhohn-u (1952.)

a) Prema razvoju oblika mineralnih agregata
–ksenomorfne (alotriomorfne, zrnaste)
–hipidiomorfne
–panidiomorfne
–porfirne
b) Složeni sklopovi
–mirmekitsko-grafične
–poikilitske
–izdvajanja
c) Prema relativnoj veličini
–jednoliko ili nejednoliko zrnate

Teksture rudnih tijela[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema prostornom uređenju mineralnih sastojaka mogu biti (po Schneiderhohn-u 1952.):

a) Zrnaste...bez izražene orijentacije
b) Jednostavne, usmjerene
- peraste
- listaste
- radijalne
c) Pravilne i ritmičko-trakaste
- slojevite
- naborane
- koncentrično-slojevite
- oolitske
- konkrecione

Karakteristični primjeri tekstura (Smirnov, 1975.) su: pjegava, trakasta, kokardna, ritmično trakasta, spužvasta, oolitska, kolomorfna, žiličasta, brečasta i druzna.

Geneza ležišta mineralnih sirovina[uredi - уреди | uredi izvor]

Složeni fizičko-kemijski procesi koji dovode do formiranja ležišta prouzrokuju stvaranje koncentracija pojedinih elemenata koji je mnogo veći nego što je njihov srednji sadržaj u Zemljinoj kori.

Klasifikacija ležišta prema postanku[uredi - уреди | uredi izvor]

Magmatska (magmatogena) ležišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Nastala su u glavnoj magmatskoj fazi kristalizacije, i posljedica su diferencijacije magme, zbog čega su vezana, za određene tipove magmatskih stijena. Ovdje, spadaju likvaciona ležišta (ili ležišta likvidnih segregata), ranomagmatska (ili ležišta kristalizacionih diferenci­jata) i kasnomagmatska (injekciona) ležišta. Pegmatitska ili pneumatolitska ležišta, svrstavaju se prema ovoj podjeli u postmagmatska.

Sedimentna (sedimentogena) ležišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Ova ležišta su stvarana na relativno niskim temperaturama (do maks. 50°C) i tlakovima koji odgovaraju atmosferskom, eventualno pritisku stupca vode prilikom njihovog formiranja u vodenoj sredini. Sedimentogena (egzogena) ležišta dijele se u dvije vrste: ležišta kore raspadanja i sedimentna ležišta.

Metamorfna (metamorfogena) ležišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoje dva tipa ovih ležišta: metamorfizirana (ležišta drugih genetskih tipova koja su zahvaćena procesima metamorfizma i bitno promijenjena u smislu obogaćivanja korisnim komponentama) i metamorfna (ležišta koja su formirana u procesu metamorfizma, odnosno nastala kada i metamorfne stijene u kojima se nalaze).

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]