Gips

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Gips (razvrstavanje).

Gips je vrlo mekan mineral, po hemijskom sastavu kalcijum sulfat dihidrat, CaSO4•2H2O. Anhidrovan prah kalcijumsulfata, CaSO4, kada se hidratiše, rekristališe i svara čvrstu masu koja se koristi u građevinarstvu.

Gips

Pustinjska ruža, 47 cm dugačak
Opšte
KategorijaMineral
Hemijska formulaCaSO42H2O
Identifikacija
BojaBeo do siv, ružičasto crven
Kristalni habitusMassive, flat. Izduženi prizmatični kristali
Kristalna sistemaMonokliničan
Cepljivost2 dobro(66° i 114°)
PrelomConchoidal, ponekad vlaknast
Tvrdoća po Mosu hardness1,5-2
SjajVitreous to silky or pearly lustre
Indeks prelamanja1,522
PleohroizamNema
OgrebBeo
Specifična težina2,31 - 2,33
RastvorljivostNe reaguje sa kiselinama
Najčešći varijeteti
Satin SparPearly, fibrous masses
SeleniteTransparent and bladed crystals
AlabasterSitnozrni, malo obojen

Kemijski sastav[uredi | uredi kod]

CaSO4•2H2O + heat → CaSO4•½H2O + 1½H2O (steam)

(CaSO4•½H2O).


CaSO4•½H2O + 1½H2O → CaSO4•2H2O This reaction is exothermic.


Nalaženje[uredi | uredi kod]

Gips iz Novog Južnog Velsa, Australija
Vlaknasti gips iz France



Upotreba[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]