Topaz

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Topaz. Za druga značenja, pogledajte Topaz (razvrstavanje).
Topaz
TopazeRose2.jpg
Općenito
Kategorija Mineral
Kemijska formula Al2[SiO4](F,OH)2
Identifikacija
Boja bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
Kristalni habitus kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
Kristalni sustav rompski, k.r. mmm
Kalavost savršena po {001}
Lom školjkast
Mohsova tvrdoća 8
Sjaj staklast
Indeks loma Np = 1, 610 - 1,631 , Nm = 1,610 - 1,631, Ng = 1,617 -1,638
Ultraljubičasta fluorescencija u žutoj ili svijetlozelenoj boji
Ogreb bijel
Gustoća 3,49 - 3,6
Prozirnost proziran do poluproziran
Bezbojni topaz, Minas Žerais, Brazil

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.

Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".

Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.

Prilikom izrade nakita od topaza pomoću pare se nataloži na topazu tanak sloj titanijum oksida, pa se takav topaz prodaje kao mistični topaz.

Nalazišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Topaz se obično nalazi u silikatnim magmatskim stenama granita i riolita. Obično se kristališe u granitnim pegmatitima ili u šupljinama, koje su ispunjene vazduhom u riolitnoj lavi. Takvi topazi se nalaze na planini Topaz u zapadnoj Juti u SAD. Može da se nađe i sa fluoritom i kasiteritom. Nalazišta topaza su u sledećim mestima:

Najveći topaz nađen je u Brazilu 1984. i nazvan je "El-Dorado". Težio je 6,2 kilograma i nalazi se u britanskoj kraljevskoj kolekciji.

Etimologija i istorijska i mitska upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime topaz dolazi od grčke reči topazios, što znači tražiti, a to je bilo ime ostrva u Crvenom moru, kojega je bilo teško naći i gde se kopao žuti kamen u antička vremena. Sam topaz bio je nepoznat u antička vremena. U srednjem veku ime topaz se koristilo kao oznaka za žute dragulje.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterne veze[uredi - уреди | uredi izvor]