Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Oblast Hrvoja Vukčića u ranom 15. vijeku

Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor-Varoš, oko 1350 - ?, 1416), hrvatski ban, veliki vojvoda bosanski i herceg splitski.

Aktivnosti u Hrvatskoj[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstariji sin vojvode Vukca Hrvatinića. Spominje se prvi put u ispravi iz 1376. kao knez i vjerni vitez ugarskoga kralja Ludovika I Anžuvinca. Godine 1380. bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dodijelio mu je naslov velikog vojvode i darovao posjede u župi Lašvi. Nakon smrti kralja Ludovika I učestvovao u dinastičkim borbama kao protivnik ugarskog kralja Sigismunda Luksemburgovca i bio pristaša napuljskog kralja Ladislava, koji mu je povjerio na upravu banovine Dalmaciju i Hrvatsku 1391.

Nakon krunidbe u Zadru za ugarskoga kralja (1403), Ladislav je postavio Hrvoja za glavnog namjesnika u Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni te ga imenovao hercegom splitskim, darovavši mu uz to ostrva Brač, Hvar i Korčulu. Otada je Hrvoje nosio titulu herceg Splita, potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih kraja.

Aktivnosti u Bosni[uredi - уреди | uredi izvor]

Utjecao je na izbor Stjepana Ostoje za bosanskog kralja 1398. Došavši u sukob s kraljem Ostojom, utjecao je na njegovo svrgavanje s prijestolja i izbor novog bosanskog kralja, Tvrtka II Kotromanića 1404. Na upravu je dobio Srebrenicu i Drijeva. Ostojino svrgavanje izazvalo je napade Ugarske. U Bosni se pod Hrvojevim vodstvom stvorio pokret protiv Ugarske i kralja Sigismunda. Nakon Sigismundove vojne intervencije 1408. i pokolja bosanske vojske kraj Dobora, Hrvoje je prešao na Sigismundovu stranu. Pritom je zadržao dotadašnje časti, upravu nad Splitom, naslov hercega te upravu nad mnogim gradovima, medu njima i Požegom.

Hrvoje je kovao vlastiti novac; "krstianin" Hval izradio je po njegovoj narudžbi iluminirani ćirilski rukopis, poznat kao Hvalov zbornik (v. bosančica), a glagoljaš Butko prepisao — Hrvojev misal.

Sukob sa Sigismundom Luksemburškim[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvoje je bio prisutan na turniru evropskih vladara i velikaša u Budimu 1412. Tamo je ostavio snažan i upečatljiv izraz među savremenicima. Hrvoje je bio član Zmajevog reda. Svojim postupkom, napadom na posjede Sandalja Hranića Hrvoje je došao u nemilost kod ugarskog vladara. Nakon mnogih sukoba Sigismund je oduzeo Hrvoju župu Sanu, ostrva Brač, Hvar i Korčulu, a Split uzeo pod svoju zaštitu. Hrvoje je tada zatražio pomoć nezadovoljnih bosanskih velikaša i Osmanlija. Neopravdano mu se pripisuje 'slava' da je doveo Osmanlije u Bosnu. Ugarska vojska bila je poražena u Lašvi 1415, što je otvorilo put osmanskomu prodoru u Bosnu, a sljedeće godine Hrvoje je umro.

Hrvojeva udovica, Jelena Nelipčić, udala se za kralja Ostoju i tako Bosanskom kraljevstvu donijela dio Hrvojevih posjeda.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]