Arslanagića most
| Arslanagića most | |
|---|---|
 Arslanagica most Trebišnjicom | |
| Lokacija | |
| Mjesto | Trebinje Republika Srpska  Bosna i Hercegovina |
| Gradnja | |
| Otvorenje | 1574. |
| Tehnički podaci | |
| Vrsta | lučni |
| Materijal | kamen |
| Ukupna duljina | 92,25 m |
| Visina | 15 m |
Arslanagića most na rijeci Trebišnjici dao je izgraditi Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović, a otvoren je 1574. [1]
Podignut je da poveže Bosnu sa Jadranom, prvenstveno sa Novim (današnji Herceg Novi, koji je tada bio u sastavu Bosanskog vilajeta) i Dubrovnikom. [1]
Most je dobio ime po nekom Arslan-agi[1], koji je pobjegao iz Herceg Novog, nakon što su ga - 1687 zauzeli Venecijanci. On je od osmanskih vlasti dobio koncesiju da naplaćuje mostarinu, pa je i izgradio kuću pored mosta, uz nju je kasnije izraslo čitavo naselje nazvano Arslanagići, koje je danas potopljeno.
Krajem Drugog svjetskog rata, tačnije 1944. godine, četnici su pokušali srušiti most. Tokom eksplozije uništeno je samo lijevo krilo mosta dužine oko 8 metara, koje je nakon rata nadomješteno uskom betonskom trakom.[2][3]
Prvobitna lokacija Arslanagića mosta bila je 5 km uzvodno od Trebinja, u neposrednoj blizini srednjovjekovnog grada Mičevca. Nalazio se na staroj prometnici koja je povezivala Dubrovnik i Herceg Novi sa Carigradskim drumom ili Stambolskom džadom. Nakon izgradnje hidrocentrale i akumulacionog jezera - 1965. most je potopljen, ali je slijedeće godine, spušten nivo vode kako bi se mogao rastaviti, kamen po kamen. Dugo je tako rastavljen ležao na obližnjem polju, pa je onda od 1970. do 1972. ponovno podignut, ovaj put 10 km nizvodno gotovo u centru Trebinja. Od tada je jedna od njegovih najvećih atrakcija.[1]
Tokom rata u Bosni i Hercegovini - 1993., odlukom tadašnjeg gradonačelnika Trebinja - Božidara Vučurevića, promijenjen je naziv mosta u Perovića most. To je obrazloženo nekim navodima da su potomci Arslan-age bili zapravo Perovići prije prelaska na islam. Formalno se i danas tako zove, iako ga većina znalaca i dalje zove starim imenom.
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Most je dug 92,25 metra, širine kolovoza od 3,60 do 4 m. Ima sedam lukova, dva velika i pet manjih, te tri riječna stuba. Na najvišim dijelovima uzdiže se 15 m iznad razine vode. [4]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Arslanagić Bridge” (hrvatskosrpski). Bhtourism. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-20. Pristupljeno 04. 12. 2013.
- ↑ SR Bosne i Hercegovine 1960: str. 48
- ↑ Korać 1971: str. 404
- ↑ „Arslanagića most u Trebinju: Preživio" ratove i potop” (hrvatskosrpski). IslamBosna.ba. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 04. 12. 2013.
Literatura[uredi | uredi kod]
- SR Bosne i Hercegovine, Zavod za zaštitu spomenika kulture (1960). Naše starine, tomovi 7-9. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine.
- Korać, Vojislav (1971). Trebinje: istorijski pregled — tom 2, izdanje 2. Trebinje: Zavičajni muzej.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Arslanagić Bridge na portalu Bhtourism Arhivirano 2017-09-20 na Wayback Machine-u (sh)