Daorsi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta koja približno pokazuje razmještaj ilirskih plemena u Iliriji

Daorsi su ilirsko pleme koje je živjelo u dolini rijeke Neretve, na području današnje Hercegovine od 300. do 50. godine prije nove ere. Plemensko središte im se nalazilo u velikom utvrđenom naselju kod mjesta Ošanići u blizini Stoca po imenu Daorsoi ili Daorson, Daorsum (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ). Smatra se da je grad Daorsoi osnovan u IV-III stoljeću pne. na području naseljenom još u bronzano doba. Veličina i očuvanost ovog grada navode na zaključak da je pleme bilo prosperitetno i u dobrim odnosima sa susjedima pošto nisu uočeni tragovi razaranja kao na sličnim mjestima. Pošto su imali bliske odnose sa Grcima i stalne trgovačke veze sa njima, preuzeli su grčki jezik i pismo i postepeno se helenizirali.

U jednom manjem objektu u gradu Daorsoi pronađena je kovnica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. pne., te 9 novčića sa grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu sa drugim narodima.

Daorsi su bili u sastavu Ilirske države do njene propasti 235.pne u vrijeme kraljice Teute. Teritorija države nije ušla u sastav Rimske republike, ali je bila u njenoj interesnoj sferi. Zajedno sa ostalim plemenima Daorsi su imali određenu autonomiju uz obavezu plaćanja danka i čuvanja granice.

Od 167. godine p.n.e. Neretva je bila sjeverozapadna granica Rimske Republike na Balkanu, pa i granica Daorsa. Sa druge strane Neretve bilo je moćno ilirsko ratničko pleme Dalmati, koji su često iz pravca rijeke Cetine napadali Daorse. Zbog učestalih dalmatskih napada Daorsi su se 158. godine p.n.e. žalili Rimskom senatu. Rat protiv Dalmata se vodio od 156. do 155. godine p.n.e. Rimljani su krenuli u ratne operacije protiv Dalmata iz Narone, gdje su imali jako uporište i potporu Daorsa. Oni su Neretvu štitili od Delmata i prije dolaska rimske vojske u Naronu. U tom ratu Dalmati su teško poraženi i oslabljeni za duže vrijeme.

U vrijeme građanskih ratova između Cezarovih i Pompejevih pristalica na našoj obali Jadranskog mora opet su se Dalmati našli na jednoj strani, a Daorsi na suprotnoj. Pompejev legat M. Octavius je 49. godine p.n.e. stupio u savez sa Dalmatima i njima pridruženim plemenima. U ova Dalmatima pridružena plemena sigurno nisu spadali Daorsi, jer Cezarov pretor P. Vatinius započinje ratne operacije protiv Dalmata najkasnije u proljeće 45. godine p.n.e. Iste je godine P. Vatinius izvršio još jedan upad u Dalmaciju, zauzeo 6 gradova, a ispred sedmog se morao povući zbog hladnoće i jakih kiša. Dalmati su odmah počeli napadati okolna područja i dijelove obale. Skoro je sigurno da su Dalmati baš u to vrijeme (44./43. godine) napali centar Daorsa, grad Daorson, i potpuno ga razorili.

Iz podataka se o ratovima rimskog pretora Vatiniusa protiv Dalmata, može prilično točno utvrditi vrijeme uništenja grada Daorsona i definitivnog prekida života u tom gradu, što potvrđuju i arheološki nalazi. Tada je uništen i dio plemena Daorsa.

U vrijeme propasti Rimske Republike (oko 27. godine pr.n.e.) Daorsi su imali 17 dekurija, a u početku Carstva Dalmati su imali čak 342 dekurije, što dovoljno govori o odnosima snaga. Na ruševinama grada Daorsa nikada nije nastalo novo naselje.

Novi centar Daorsa razvio se u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca početkom I stoljeća p.n.e. kao municipij Diluntum, kada je već cijela Ilirija u sastavu Rimskog carstva.

Neki izvori pominju ovo pleme i pod nazivom Daversi.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Illyrian pelte shield 35 cm diameter (sketch).jpg
Illyrian pelte shield 35 cm diameter (sketch).jpg