Mačva

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mapa Mačvanskog regiona u geografskim granicama.

Mačva je geografski region u Srbiji. Najveći deo Mačve se nalazi u severozapadnom delu Centralne Srbije (u Mačvanskom okrugu), dok se manji severni deo nalazi u Vojvodini (u Sremskom okrugu). Najveći grad Mačve je Šabac.

Istorija[uredi | uredi kod]

Region je dobio ime po gradu Mačve, koji je postojao u srednjem veku na obalama reke Save. U prošlosti, u regionu je takođe poznat kao Donji Srem, dok su susedne regije na severnoj obali reke Save (današnji Srem) bio je poznat kao Gornji Srem.

Mačva je bila naseljena još od kamenog doba. U prvom veku pre nove ere, u regionu je osvojen od strane Rimljana, a Scordisces su gurnuti na severnoj strani reke Save. Tokom rimske vladavine, region je bio deo provincije Mezije i Panonije.

Rimske vlasti trajala je sve do 5. veka, kao i regiona osvojili Sarmati, Huni, Goti, Gepidi, Langobards i Avari. U 6. veku, slovenska plemena naseljavaju se u regionu. U regionu je tada bio uključen u Vizantiji, Franačko kraljevstvo i Bugarskoj. U 9. i 10. veka, južni delovi regiona su deo Srbija. U 11. veku, vizantijski pokrajine poznat kao Thema Sirmijuma su obe, danas regionu Srema i Mačve, tako da je ime Srema postao oznaka za oba regiona. U 12. veku, južni delovi regiona su deo Srbija, a severni delovi deo Vizantijskog carstva.

Sremska kraljevina Stefana Dragutina (1291-1316).
Mačvanska banovina (1370).
Mačvanska banovina (1490).

U 13. veku, u severnom delu regiona su bile uključene u Kraljevini Mađarskoj i Banovina Mačve je formirana 1247. Banovina je dobio ime po gradu pod nazivom Mačve, ali je lokacija ovog naselja nije jasno uspostavljena u moderno doba. Sumnja se da je grad Mačve je postojala nekoliko kilometara nizvodno od modernog Šapca.

Tokom vladavine mađarskog regiona su vladali nekoliko moćnih zabrane. Mađarskog kralja Bele IV dobio vlast nad Mačve do Rostislava Mihajlovič, izbeglica ruski knez. U 13. veku, u Beloj Macso (unuk mađarskog kralja Bele IV) vladao Mačve, kao i Usora i Soli (područja preko reke Drine u severoistočnoj Bosni danas).

Kraljevina Srema - Između 1282 i 1316 srpski kralj Stefan Dragutin je vladao Kraljevine Srema, koji se sastojao od Mačve, Usora i Soli. Njegovi glavni gradovi bili su Debrc (između Beograda i Šapca) i Beogradu. U to vreme, imenom Srem su nazivane dve teritorije: Gornji Srem (današnji Srem) i Donji Srem (današnja Mačva). Kraljevina Srema pod vlašću Stefana Dragutina nalazila se u Donji Srem. Još jedan lokalni vladar, Ugrin Čak, vladao nad Gornji Srem i Slavoniju.

Na početku, Stefan Dragutin je bio vazal mađarskog kralja, ali pošto centralne vlasti u Kraljevini Mađarskoj propala, i, Stefan Dragutin i Ugrin Čak su de facto nezavisne vladara. Stefan Dragutin je umro 1316. godine, a nasledio ga je njegov sin, kralj Vladislav II (1316-1325). Vladislava II je bio poražen od strane kralja Srbija, Stefan Dečanski, u 1324, i posle toga, Mačva je predmet spora između Kraljevina Srbija i Kraljevina Mađarska.

U 14. veku, zabrana na Garaj porodice (Pal Garaj, Mikloš sam Garaj od Mačve i njegov sin Mikloša II Garaj Mačve), koje su bile pod suverenitetom mađarske proširila svoje vladavine, ne samo u Bosni nego u Srem, a poslednja je postao zabranu Slavonije i Hrvatske, koji je takođe bio deo mađarskog kraljevstva u tom trenutku. U 1381, Mačva je deo države Srbije Kneza Lazar Hrebeljanović.

U 15. veku, Mačva je deo srpske despotovine, a od 1459, to je bio deo Osmanskog carstva. To je bila pod turskom vlašću sve do 1718, kada je bio zarobljen od strane Habzburgovaca. Između 1718 i 1739, Mačva je deo Habsburškog-vladao Srbija, a od 1739, ponovo je bio deo Osmanskog carstva. U 1788, "Mačvanska knežina (lokalna administrativna jedinica) je 25 sela sa 845 kuća. Ime lokalnog guvernera (oberknez ") bio je Uroš Drmanović. Između 1804 i 1815, Mačva je deo Srbija vladao Karađorđa, a od 1817 je deo autonomne Kneževina Srbija.

Tokom Prvog svetskog rata, austro-mađarske vojske počinio ratne zločine nad nevinim srpskim civilima u Mačvi i Podrinju. [1] Od 1918, u regionu je bila deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije preimenovana u Jugoslaviju). Između 1918 i 1922 u regionu je bio poznat kao podrinjski okrug, u periodu između 1922 i 1929, kao Podrinjska oblast, dok je između 1929 i 1941 je bio deo Drinska banovina. Između 1941 i 1944, Mačva je deo osovine okupacijom Srbija, a od 1945, to je deo Socijalistička Republika Srbija.

Značajnija naselja[uredi | uredi kod]

Mapa Mačvanskog okruga u Centralnoj Srbiji.

Spisak značajnijih naselja u delu Mačve koji pripada Centralnoj Srbiji, sa brojem stanovnika po popisu iz 2002. godine:

Jedino značajnije naselje u delu Mačve koji pripada Vojvodini je Mačvanska Mitrovica (4.072 stanovnika po popisu iz 2002. godine).

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]