Prirodni sateliti

Izvor: Wikipedia

Zajednička imenica mjesec se koristi u smislu značenja pojma prirodni satelit drugih planeta. Postoji najmanje 140 mjeseca unutar našeg Sunčevog sistema, a vjerovatno i mnogi drugi koji orbitiraju oko planeta u drugim solarnim sistemima. Obično veći gasoviti giganti imaju obimne sisteme mjeseca. Merkur i Venera nemaju nikakvih mjeseca, Zemlja ima jedan svoj veliki Mjesec, Mars ima dva mala mjeseca (Phobos i Deimos), i Pluton malog pratioca koji se zove Haron (pa se ponekad zajedno smatraju dvostrukom planetom).

Porijeklo[uredi - уреди]

Za mnoge mjesece se pretpostavlja da su nastali iz iste oblasti protoplanetarnog diska koja se sažimala i koja je stvorila njegovo primarno tijelo. Ipak, postoje mnogi izuzeci i varijacije u ovom standardnom modelu nastajanja mjeseca koji su trenutno poznati ili se teoretišu. Za neke se mjesece misli da su zarobljeni strani objekti, fragmenti ili veći mjeseci raštrkani kao posljedica velikih udara (kometa), ili (kao u slučaju sa Zemljinim Mjesecom) dio planete čije je dijelove izbacio u njenu orbitu veliki udar. Budući da je većina mjeseca poznata samo na osnovu nekoliko dalekih opservacija preko proba i teleskopa, mnoge teorije o njima su još nepouzdane.

Fizikalne karakteristike[uredi - уреди]

Mnogi mjeseci u Sunčevom sistemu su plimski povezani sa svojim primarnim tijelima, a izuzetak je Saturnov mjesec Hiperion, koji rotira haotično zbog raznih vanjskih uticaja. Nijedan poznati mjesec nema sopstveni mjesec, jer plimski efekti njihovih primarnih tijela stvaraju nestabilne orbite oko njih. Ipak, neki mjeseci imaju pratioce u svojim Lagrangeovim tačkama (npr. Saturnovi mjeseci Tetida i Diona).

Nedavno otkriće Idinog mjeseca Daktila potvrđuje da i neki asteroidi također imaju mjesece. Neki od njih, kao što je 90 Antiopa, su dvostruki asteroidi s komponentama iste veličine.

Mjeseci u Sunčevom sistemu[uredi - уреди]

Najveći mjeseci u Sunčevom sistemu (veći od 3000 km) su Zemljin Mjesec, Jupiterovi Galilejanski mjeseci Io, Europa, Ganimed i Kalisto, Saturnov mjesec Titan, te Neptunov zarobljeni mjesec Triton.

Evo i komparativne tabele u kojoj su mjeseci u našem Sunčevom sistemu klasificirani prema dijametru, što uključuje i kolonu za neke poznate asteroide, planete i objekte iz Kuiperovog pojasa.

Dijametar(km) Zemlja Mars Jupiter Saturn Uran Neptun Pluton Drugi objekti
5000-6000

Ganimed Titan



4000-5000

Kalisto



Merkur
3000-4000 Mjesec
Io

Europa






2000-3000




Triton
Pluton
1000-2000



Rea

Japet
Diona
Tetida

Titanija
Oberon
Umbriel
Ariel



90377 Sedna

90482 Ork
50000 Kvaoar
20000 Varuna

28978 Iksion
100-1000

Himalija

Amalteja

Enkelad

Mimas
Hiperion
Feba
Jan
Epimetej
Prometej

Miranda

Sikoraks
Pak
Portija

Protej

Nereida
Larisa
Galateja
Despina


Haron
1 Karera

2 Palada
3 Junona
4 Vesta
(i mnogi drugi)

50-100

Teba

Elara
Pasifaja

Pandora Kaliban

Julija
Belinda
Kresida
Rozalinda
Dezdemona
Bjanka

Talasa

Najada
S/2002 N 4


(previše ih za listu)
10-50
Fobos

Demos

Karma

Metida
Sinopa
Lisiteja
Ananka
Leda
Adrasteja

Sijarnak

Atlas
Helena
Albioriks
Telesto
Pan
Palijak
Kalipso
Imir
Kivijuk
Tarvos
Idžirak
Polideuk

Ofelija

Kordelija
Setebos
Prospero
Stefano
S/1986 U 10
S/2001 U 2
S/2001 U 3
S/2003 U 3
Trinkulo
S/2003 U 1
S/2003 U 2

S/2002 N1

S/2002 N 2
S/2002 N 3
S/2003 N 1


(previše ih za listu)
manje od 10 Kruitne¹
najmanje 47, vidi Jupiterovi prirodni sateliti zbog liste. Erijapo

Narvi
Skati
Mundilfari
Sutungr
Trimr
Palena (S/2004 S 2)
Metona (S/2004 S 1)
S/2004 S 3
S/2005 S 1




(previše ih za listu)

¹ Debatabilno je da li je Kruitne ustvari pravi mjesec; a ovdje je stavljen usporedbe radi.

Dodatno mjesecima raznih planeta postoji i oko 30 poznatih asteroidnih mjeseca, tj. asteroida koji orbitiraju oko drugih asteroida.

Također vidi[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]