Varaždin

Varaždin
Varaždin
	Varaždin
	Koordinate: 46°19′N 16°20′E / 46.31°N 16.33°E
Država	Hrvatska
Županija	Varaždinska
Uprava
• Gradonačelnik	Ivan Čehok
Stanovništvo
• Ukupno	49,075
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	42000

Vȁraždīn (u varaždinskom govoru Varàždin, njemački: Warasdin, mađarski: Varasd, latinski: Varasdinum) je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz obale rijeke Drave, središte Varaždinske županije.

Povijest[uredi | uredi kod]

Prema arheološkim nalazima, područje grada bilo je naseljeno još u rimsko doba, o čemu svjedoče i imena dviju danas postojećih ulica - Via Militum i Via Petovia (današnje ulice Braće Radić i Optujska).

Prvi se puta spominje davne 1181. godine u predmetu svađe oko nekih imanja.

Kralj Bela IV. dodjeljuje mu povelju slobodnog i kraljevskog grada 1209. godine, kao prvom gradu u Hrvatskoj. Za kralja Žigmunda došao pod vlast grofova Celjskih. Matija Korvin ga je opet oslobodio. U 16. stoljeću grad je dobio Ivan Ungnad, 1585. Tomo grof Erdödy.

Od 1756. do 1776. godine sjedište je generalata i glavni grad Hrvatske. U velikom požaru 1776. godine grad je izgorio skoro do temelja.

Kod Varaždina je 11. studenog 1848. ban Josip Jelačić prešao Dravu.

Varaždin je imao veliki značaj za vrijeme raspada SFRJ, odnosno prvih dana rata u Hrvatskoj. U njemu se nalazilo sjedište Varaždinskog korpusa JNA, s velikim zalihama modernog oružja, vozila i opreme povučenih iz Slovenije. Međutim, sam garnizon JNA je imao vrlo malo ljudi, a nakon blokade od strane hrvatskih snaga je postalo jasno da se neće moći dugo održati. Nakon kratkog, i uglavnom simboličkog otpora, te pregovora koje je vodio tadašnji gradonačelnik Radimir Čačić, komandant korpusa general Trifunović je 22.9. 1991. pristao na predaju. Tako je u ruke Hrvatske vojske pala velika količina oružja, s kojom su hrvatske snage odmah stekle prednost nad krajinskim snagama i snagama JNA u Zapadnoj Slavoniji.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kod]

Grad Varaždin je smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Geografska širina: 46°18'30,39
Geografska duljina:16°20'15,95

Administracija i politika[uredi | uredi kod]

Administrativno središte Varaždinske županije.

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Industrijsko je središte (Vindija, Varteks, MIV, Mundus). Prepun velikih trgovačkih centara.

Grad Varaždin je postigao uspješan gospodarski razvoj zahvaljujući programu potpore projektima i aktivnostima koji potiču rad obrtnika i razvoj poduzetnika. Gradske tvrtke i potporne institucije daju važan doprinos razvoju poduzetništva.

Prema podacima iz Fine, Registra godišnjih izvještaja, poslovni rezultati poduzetnika sa sjedištem u gradu Varaždinu pokazuju da je Varaždin 2020. godine bio na 8. mjestu u Hrvatskoj po broju poduzetnika, 5. po broju zaposlenih u poduzetništvu te se također visoko rangira po ukupnom prihodu i dobiti. („Gospodarstvo“, 2023. Varaždin)^[1]

Varaždin je postigao uspješan gospodarski rast i razvoj zahvaljujući poticajnoj poduzetničkoj politici koja uključuje otvaranje Slobodne zone Varaždin. To poboljšava poslovne uvjete za tvrtke koje su aktivne u regiji, kao i za nove strane i domaće investitore, pružajući im atraktivne poslovne uvjete temeljene na novim tehnologijama. Slobodna zona Varaždin pruža poduzetnicima visokokvalitetnu infrastrukturu, kvalitetne usluge podrške te privlači obrazovanu radnu snagu.

Slobodna zona Varaždin je prepoznatljiv brend, velika greenfield investicija koja privlači ulagače i druge znatiželjne poduzetnike koji bi htjeli poslovati s Zonom ili analizirati i primijeniti njezin uspješni model. Slobodnu zonu prati kvalitetno školstvo te suradnja s Srednjom i Visokom elektrostrojarskom školom, Srednjom strukovnom školom i Tehnološkim parkom Varaždin.

Tehnološki park nudi razne usluge poduzetnicima, uključujući prostorne usluge, poslovno savjetovanje, informatičke usluge, grafičku obradu i vizualizaciju. Park također uspostavlja mehanizme za unaprjeđenje i umrežavanje razvojnih agencija, obrazovanja i inovativnih pojedinaca kroz inkubaciju koja obuhvaća aktivnosti i korake potrebne za komercijalizaciju tehnoloških inovacija.

Tehnološki park okuplja grupu ljudi koji imaju znanje, iskustvo, vezu s gospodarstvom i dotokom znanja sa sveučilišta. To uključuje studente, znanstvenike, izumitelje, investitore i druge ljude s kreativnim poduzetničkim idejama. ( Cini i Varga 2009) ^[2]

Demografija[uredi | uredi kod]

Županija obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i u zemljopisnom smislu pripada podravskom pojasu. Prostire se na površini od 1247 m2 na kojoj, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, živi 183.730 stanovnika, po čemu je ovaj kraj jedan od najnapučenijih u Hrvatskoj.

Kultura i sport[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

Od poznatih kulturnih događanja, u Varaždinu se održavaju Varaždinske barokne večeri te Špancirfest.

Glazbena škola Varaždin

Glazbena škola Varaždin osnovana je na inicijativu varaždinskog Društva prijatelja glazbe 1828. s ciljem pružanja obrazovanja profesionalnim glazbenicima za potrebe organiziranja kazališnog života kroz rad ansambla. Zahvaljujući predanom i profesionalnom radu brojnih glazbenika, Varaždin je pored središta kulturnog i političkog života Hrvatske, postao i glazbeno središte.^[3]

O bogatoj tradiciji djelovanja Glazbene škole Varaždin kao rasadniku poznatih talenata svjedoči vrhunsko muziciranje njezinih glazbenika. Starijoj generaciji pripadaju Josip Vrhovski i Marijan Zuber. Među suvremenim predstavnicima ističu se: pjevači Nada Puttar-Gold, Vlatka Oršanić i Tomislav Mužek te čembalistica Višnja Mažuran.^[4]

Povodom obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Glazbene škole Varaždin i održavanjem niza koncerata rodila se ideja o pokretanju festivala Barokne večeri Varaždina koje su nastale na ideji da se u najbaroknijem hrvatskom gradu pokrenu istraživanja vlastite kulturne baštine 17. i 18. st. te da se predstave najznačajnija djela europskog baroka.^[5]

Sport[uredi | uredi kod]

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Osim sedam osnovnih škola, na području grada postoji nekoliko srednjih škola, fakulteti, više i visoke škole, te vrlo poznata osnovna i srednja glazbena škola.

Srednje škole[uredi | uredi kod]

Više i visoke škole[uredi | uredi kod]

Veleučilište u Varaždinu Arhivirano 2006-10-25 na Wayback Machine-u
Viša tekstilna
Viša geotehnička
Viša prometna škola

Fakulteti[uredi | uredi kod]

Sveučilište Sjever
Fakultet organizacije i informatike
Geotehnički fakultet Varaždin Arhivirano 2007-04-13 na Wayback Machine-u

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Krsto Ungnad (1527-1587), ban, varaždinski župan i vojskovođa;
Baltazar Dvorničić Napuly (1560-1634), katolički svećenik i pravnik^[6];
Ivan Belostenec (1594-1675), jezikoslovac i leksikograf^[7];
Stjepan Pethő (1602-1640), profesor, predavač;
Andrija Makar (1620-1666), profesor, predavač;
Stjepan Glavač (1627-1680), kartograf;
Ferdinand Konščak (1703-1759), isusovac i istraživač;
Ivan Sangilla ((1777-1832), nakladnik i tiskar, utemeljitelj tiskarstva i nakladništva u Varaždinu;
Matija Jeremitz (1779-1854), graditelj orgulja;
Ivan Padovec (1800-1873), gitarist i skladatelj;
Samuel Louis Mosinger (1804-1872), istaknuti hrvatski gospodarstvenik, trgovac i član "Varaždinskog dobrotvornog društva";
Ivan Kukuljević Sakcinski (1816-1889), povjesničar, književnik i političar;
Vatroslav Jagić (1838-1923), jezikoslovac i slavist;
Ladislav Rakovac (1847-1906), liječnik internist;
Mirko Breyer (1863-1946), književnik, bibliofil, bibliograf i antikvar;
Vjekoslav Rosenberg-Ružić (1870-1954), skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog;
Gabrijela Horvatova (1877-1967), operna pjevačica, glumica^[8];
Branko Vodnik (1879-1926), povjesničar književnosti;
Tonka Kulčar-Vajda (1887-1971), fotografkinja;
Maria Leitner (1892-1942), spisateljica i novinarka;
Ivo Režek (1898-1979), slikar i karikaturist;
Lipharda Horvat (1902-1945), katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenske komunističke armije;
Bonaventura Ćuk (1903-1940), svećenik franjevac, pjesnik, polihistor, filozof, zoolog, nastavnik;
Božo Težak (1907-1980), kemičar i organizator znanstvene informatike;
Artur Takač (1918-2004), sportski radnik i funkcioner;
Radoslav Putar (1921-1994), povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos;
Andrija Otenheimer (1926-1999), atletičar i srednjoprugaš i veterinar;
Miljenko Stančić (1926-1977), hrvatski slikar;
Miroslav Šicel (1926-2011), književni povjesničar i akademik;
Jurica Murai (1927-1999), pijanist i akademik;
Pero Pirker (1927-1972), političar;
Dragutin Drk, poduzetnik, (1937-2021), vlasnik tvrtke Vindija;
Tomislav Lipljin (1937-2008), dramski glumac i kajkavski književnik;
Anica Markušić Vranković, (1939-1982), slikarica i likovna pedagogica;
Marijan Mlinarić (1943-2007), političar, ministar unutarnjih poslova te kirurg;
Dobrivoje Selec (1943-2008), rukometaš;
Alojzije Jembrih (1947), književni povjesničar, slavist i jezikoslovac i stručnjak za kajkavsku književnost;
Ljubomir Vračarević (1947-2013), majstor borilačkih vještina;
Goran Merkaš (1950-1996), slikar i grafički oblikovatelj;
Zdenka Weber (1950), muzikologinja;
Slavko Brankov (1951-2006), dramski glumac;
Stephan Lupino (1952), fotograf, kipar i slikar;
Jagoda Kralj (1953), kazališna, televizijska i filmska glumica;
Anđelko Herjavec (1958-2001), privrednik i sportski radnik;
Ljubomir Kerekeš (1960), glumac;
Ljiljana Bogojević (1962), glumica;
Robert Hranj (1962), admiral i zapovjednik Glavnog stožera oružanih snaga;
Ronny Pecik (1962), poduzetnik i investitor;
Blaženka Divjak (1967), matematičarka, političarka i ministarka;
Lidija Horvat-Dunjko (1967), sopranistica;
Tomislav Kocijan (1967), nogometaš;
Siniša Školneković (1968), vaterpolist;
Miljenko Mumlek (1972), nogometaš;
Saša Hiršzon (1972), tenisač;
Davor Vugrinec (1975), nogometaš;
Radoslav Rogina (1979), biciklist;
Karolina Šprem (1984), tenisačica;
Željko Vincek (1986), atletičar;
Jan Kerekeš (1987), kazališni, televizijski i filmski glumac;
Kristijan Đurasek (1987), biciklist;
Marko Rog (1995), nogometaš;
Robert Murić (1996), nogometaš;

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Barokni centar i stara tvrđava turistička su atrakcija.

Posebnost turističke ponude je gradsko groblje za koje kažu da je drugo po ljepoti u Europi.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Galerija slika[uredi | uredi kod]

Varaždinski Stari Grad
Glavni trg na staroj razglednici iz 1910.
Željeznički kolodvor

Izvori[uredi | uredi kod]

↑ https://www.varazdin.hr/gospodarstvo/
↑ Cini, Vladimir; Varga, Dušan (2009-07-10). „Poslovne zone - bitni elementi gospodarskog razvoja Varaždinske županije” (hr). Ekonomski vjesnik : Review of Contemporary Entrepreneurship, Business, and Economic Issues XXII (1): 63–76. ISSN 0353-359X. Pristupljeno 2023-03-30.
↑ Katalinić, Vjera (21. listopada 2008.). „Glazbena škola Varaždin - poticaj i inspiracija”. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU –Varaždin. Pristupljeno 17. svibnja 2023.
↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu :0
↑ Maričić, Ivana (14. prosinca 2016.). „Varaždinski ansambli, orkestri i glazbena škola u Varaždinu na Varaždinskim baroknim večerima.”. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin. Pristupljeno 17. svibnja 2023.
↑ „Dvorničić Napuly, Baltazar” (hr). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. 3. 2023.
↑ „Belostenec, Ivan” (hr). Miroslav Krleža Institute of Lexicography. Pristupljeno 31. 3. 2023.
↑ Klasika.hr Arhivirano 18 August 2014^{[nepoklapanje datuma]} na Wayback Machine-u Kamen kušnje opernih ansambala, pristupljeno 18. travnja 2011.

Gradovi i općine Varaždinske županije

Gradovi

Općine

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

[1] ttps://www.varazdin.hr/gospodarstvo/

[2] Cini, Vladimir; Varga, Dušan (2009-07-10). „Poslovne zone - bitni elementi gospodarskog razvoja Varaždinske županije” (hr). Ekonomski vjesnik : Review of Contemporary Entrepreneurship, Business, and Economic Issues XXII (1): 63–76. ISSN 0353-359X. Pristupljeno 2023-03-30.

[Katalinić-3] Katalinić, Vjera (21. listopada 2008.). „Glazbena škola Varaždin - poticaj i inspiracija”. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU –Varaždin. Pristupljeno 17. svibnja 2023.

[:0-4] Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu :0

[5] Maričić, Ivana (14. prosinca 2016.). „Varaždinski ansambli, orkestri i glazbena škola u Varaždinu na Varaždinskim baroknim večerima.”. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin. Pristupljeno 17. svibnja 2023.

[6] „Dvorničić Napuly, Baltazar” (hr). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. 3. 2023.

[7] „Belostenec, Ivan” (hr). Miroslav Krleža Institute of Lexicography. Pristupljeno 31. 3. 2023.

[8] Klasika.hr Arhivirano 18 August 2014^{[nepoklapanje datuma]} na Wayback Machine-u Kamen kušnje opernih ansambala, pristupljeno 18. travnja 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]